Problem nedostatka radne snage u crnogorskom turizmu sve evidentniji - Domaći radnici odlaze u Hrvatsku, stižu sezonci iz Meksika, Kube i Filipina

Nedostatak radne snage u turističkoj sezoni je problem koji datira već duži niz godina, ali je izgleda kulminirao ove, tako da mnogi ugostitelji nijesu otvarali objekte u punom kapacitetu jer nijesu imali koga da zaposle. Problem radne snage će izgleda biti ključni narednih godina, pa su svi izgledi da će nam dolaziti radnici iz Meksika, Filipina, Kube… dok će naši kao i radnici iz regiona odlaziti u Hrvatsku. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su međutim poručili da će staviti akcenat na zapošljavanje mladih kroz implementaciju "Garancija za mlade" i da će unaprijediti tržište rada.

Prema nedavnom istraživanju Unije poslodavaca Crne Gore kada je riječ o strukturi zaposlenih u periodu jun-avgust ove godine, privrednici su ocijenili da je 45% činilo domaće stanovništvo, a 55% strana radna snaga. Da problem nedostatka sezonske radne snage u sektoru turizma već godinama pogađa crnogorsko tržište tvrde i iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

U narednom periodu, po njihovim riječima, njihove aktivnosti će biti usmjerene na unapređenje tržišta rada, koji će podstaći zapošljavanje i u oblasti turizma.

- Radimo na donošenju strateškog okvira za politiku zapošljavanja i politiku zaštite i zdravlja na radu, unapređenju normativnog okvira, posebno kada je u pitanju regulacija na tržištu rada, i to naročito kroz Zakon o radu, jačanju mehanizama socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja kroz rad Socijalnog savjeta - tvrde iz MEK-a dodajući da će u narednom periodu staviti akcenat na zapošljavanje mladih kroz implementaciju Garancija za mlade.

- Struktura crnogorske privrede se u posljednjih 30 godina transformisala od proizvodne ka dominantno uslužnim djelatnostima, što je dovelo do povećanja strukturne nezaposlenosti. Sektor usluga je tokom krize izazvane pandemijom bio najviše pogođen, te trenutna privredna struktura nema dovoljno širok obim tražnje koji bi apsorbovao ponudu radne snage - objašnjavaju iz MEK-a.

Upravo u ovome, kako tvrde, leže uzroci niskog nivoa zaposlenosti, dugoročne nezaposlenosti, regionalnih razlika u nivou zaposlenosti, sezonskog karaktera tržišta i, sa tim povezanog, nedovoljnog angažovanja domaće radne snage.

- U okolnostima kada crnogorsko društvo trpi posljedice tranzicionih procesa, lošeg tridesetogodišnjeg vođenja ekonomske politike i kovid krize potrebne su strukturne reforme u funkciji osavremenjavanja ekonomije i tržišta rada, gdje je naglasak na uvođenju socijalne dimenzije u te procese i aktivnosti u oblasti inovacija i tehnološkog razvoja - digitalizacije, kao i podsticajne mjere. Najavljena reforma poreskog sistema će se reflektovati i na tržište rada u svim sektorima, pa tako i u oblasti turizma - smatraju iz MEK-a.

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović potvrđuje nam da problem nedostatka kvalifikovane radne snage u sektoru turizma u Crnoj Gori datira već duži period.

- Primorani smo da angažujemo zaposlene iz regiona, a sve češće i iz nekih udaljenih zemalja. Nijednom poslodavcu nije drago kada mora da angažuje stranu radnu snagu, ali naše tržište rada nam trenutno ne nudi druge opcije - procjenjuje Jovović.

Iz tog razloga, po njegovom mišljenju, potrebno je preduzeti kratkoročne mjere koje se odnose za povećanje kvote za strance i pojednostaviti i skratiti postupak izdavanja radnih dozvola.

- Paraleno sa tim potrebno je raditi na stvaranju domaće radne snage, kako bi u srednjem i dugom roku imali kvalifikovane i zadovoljne zaposlene iz Crne Gore. Zbog sezonalnosti posla mladi često nijesu zainteresovani da se obrazuju i specijalizuju u ovoj oblasti, pa smatram da je potrbeno u naš Zakon o radu uvesti kategoriju "stalni sezonski radnik", što je slučaj u zemljama koje su naši konkurenti - smatra Jovović.

Zaposleni iz ove kategorije bi nakon turističke sezone, po njegovom mišljenju, i dalje ostajali u radnom odnosu, čak i ako nema posla, ali uz nešto nižu zaradu.

- Pri tome bi država subvencionisala dio zarada zaposlenima za čijim je angažmanom prestala potreba nakon sezone. Ovo rješenje bi značajno podstaklo nezaposlene da se prekvalifikuju, budući da bi imali zaradu tokom čitave godine, pa bi tokom zimskih mjeseci kada su objekti zatvoreni mogli organizovati razne obuke i specijalističke kurseve iz raznih oblasti turizma, kako bi na taj način zaposleni stekli znanja i vještine koje turisti zahtijevaju - smatra Jovović dodajući da je turizam radno intenzivna djelatnost.

- Imajući to u vidu, bez dugoročnog rješavanja ovog problema ne možemo očekivati da se naš turizam razvija i raste na zadovoljavajući način - kazao je Jovović.

Prema informacijama dobijenim iz Zavoda za zapošljavanje na evidenciji nezaposlenih krajem septembra nalazilo se 53.954 lica, od toga 3.821, odnosno 7% su sa zanimanjima ugostiteljstva i turizma.

- To su kvalifikovani radnici: kuvari, konobari, barmeni, recepcioneri, pekari, itd. Međutim, potencijal za rad u sezoni je znatno veći, jer se na evidenciji nalaze i lica drugih zanimanja kao i lica bez zanimanja koja mogu obavljati poslove u turizmu i ugostiteljstvu, gdje je više od 70 odsto pomoćnih poslova, koji nijesu zahtjevni i koji se uče kroz rad i iskustvo. Tome treba dodati đake i studente koji pokazuju interesovanje za rad u sezoni - kazali su iz ZZZCG.

Naglašavaju da se jedan broj nezaposlenih lica, koja se zapošljavaju na sezonskim poslovima, ne nalazi na njihovoj evidenciji, već sami pronalaze posao kod poslodavaca kod kojih rade duži niz godina.

- Sva nezaposlena lica prijavljena u evidenciju Zavoda za zapošljavanje u obavezi su da traže posao kao i da prihvate posao ponuđen posredovanjem Zavoda. Pod ponuđenim odgovarajućim radnim angažovanjem podrazumijeva se posao koji odgovara nivou kvalifikacije i stručnoj osposobljenosti nezaposlenog lica. U današnje vrijeme, kada je veoma teško doći do posla, rijetke su situacije da nezaposleno lice odbije posredovanje u zapošljavanju - kazali su iz ZZZCG dodajući da ukoliko se to desi, evidentni razlozi odbijanja su posljedica neodgovarajućih uslova koje poslodavac nudi, kao što su: neadekvatna naknada, loši uslovi rada, neobezbijeđen smještaj, neobezbijeđena ishrana, prekovremeni rad bez nadoknade, zapošljavanja van mjesta prebivališta i sl.

- Cilj i uloga Zavoda nije da represivno djeluje na nezaposlena lica, već da stvori uslove da postanu konkurentna radna snaga koja će imati što da ponudi poslodavcu i da za to bude adekvatno plaćena - smatraju iz ove ustanove.

Interes privrede je, po njihovim riječima, da u što kraćem roku obezbijedi neophodne kadrove, a zaposlenih da dobiju što bolje uslove za rad.

- To nije lako uskladiti. Svjesni smo da i pored velikog broja nezaposlenih lica ne možemo odgovoriti svim zahtjevima poslodavaca, posebno kada traže kadrove sa specifičnim znanjima i vještinama. Zavod kroz mjere aktivne politike zapošljavanja pokušava da prevaziđe ovaj problem i obezbijedi adekvatan kadar - kazali su oni.

Objašnjavaju da tržište radne snage funkcioniše kao i svako drugo tržište - poslodavac želi da dobije što kvalitetniju radnu snagu, a radnici da se zaposle na radnom mjestu koje će im pružiti što bolju zaradu i što bolje uslove rada.

Direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, Petar Golubović smatra da je i ovog ljeta, crnogorsko tržište rada imalo izraženu potrebu za kvalifikovanom sezonskom radnom snagom u sektoru turizma i ugostiteljstva koja je bila deficitarna.

- Turistička privreda, u prvom redu hotelijeri i restorateri, imali su problem sa pronalaženjem kvalifikovanog i kompetentnog kadra za različite pozicije unutar svojih preduzeća – kazao je Golubović Pobjedi.

Po njegovim riječima problem nedostatka kvalifikovane sezonske radne snage je višegodišnji problem naše države i isti je neophodno sistemski rješavati u godinama koje dolaze.

- U Crnoj Gori postoje stručne škole za obrazovanje, kao i privatne i državne visokoobrazovne institucije za obrazovanje kadra u turizmu i ugostiteljstvu. I nakon završetka navedenih obuka i studija, kao i prije kvalifikacije i sticanja kompetencije, u turističkim preduzećima često ih smatraju nedovoljno ili suviše slabo orijentisanim prema praksi - objašnjava Golubović.

Kvalitet obrazovanja uglavnom, po njegovim riječima, ne udovoljava zahtjevima koje stručnom kadru postavlja turistička privreda.

- I sam sam kao student tokom svojih četvorogodišnjih studija iskusio da se nedovoljna pažnja posvećivala praktičnom dijelu obrazovanja koje je, naročito u turizmu i ugostiteljstu, neophodan preduslov za kasnije zaposlenje. Dualni sistem obrazovanja i intenzivnija saradnja turističke privrede i obrazovne ustanove je bila minimalna, ili je u potpunosti izostala. Danas, 10 godina poslije, situacija je ista ili slična. I dalje su minimalna praktična znanja i sposobnosti studenata - smatra Golubović.

Navodi da bi za iduću godinu svakako trebalo razmotriti i radnike koji dolaze iz malo udaljenijih zemalja, kao što su Filipini.

- Potruditi se da se maksimalno pojednostavi procedura za dobijanje sezonske radne dozvole kako bi se olakšalo poslodavcima da, ukoliko adekvatnu radnu snagu ne mogu da pronađu unutar naših granica, istu potraže i bez prevelikih troškova i procedura dovedu iz inostranstva - kazao je Golubović koji je mišljenja da dugoročno gledano treba sistemski pristupiti i prije svega se potruditi da se generacijama koje dolaze zanimanja koja su u turizmu predstave kao perspektivna i atraktivna za izgradnju profesionalne karijere.

Iz ZZZCG navode da je Hrvatska interesantna destinacija za crnogorsku radnu snagu zbog blizine i nepostojanja jezičke barijere.

- To dodatno utiče da ukoliko hrvatski poslodavac ponudi bolje uslove i veću zaradu, crnogorski radnik izabere ponudu hrvatskog, a ne crnogorskog poslodavca. Zavod za zapošljavanje nema podatak o broju crnogorskih radnika angažovanih tokom sezone u Hrvatskoj - kazali su iz ZZZCG.

Podaci ZZZCG govore da su od 1. januara do 27. septembra ove godine, poslodavci oglasili 4.423 slobodna radna mjesta na sezonskim poslovima.

- U istom periodu na sezonskim poslovima zaposlilo se 7.126 crnogorskih državljana. Iz ovih podataka se može zaključiti da nije bilo osjetnog deficita sezonske radne snage. Deficit se pojavljuje kod visokokvalifikovanih radnika sa dužim radnim iskustvom za čijim angažovanjem postoji povećana potreba tokom ljetnjih turističkih mjeseci kao što su: kuvar, roštiljdžija, mesar… koje najčešće traže elitni hoteli i turističko-ugostiteljski objekti - kazali su iz ZZZCG.

U Crnoj Gori je od početka godine do kraja prošle sedmice, izdato ukupno 16.190 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Najveći broj sezonskih radnika, prema podacima MUP-a, došao je iz Srbije 4.251, zatim iz Turske 3.301, Bosne i Hercegovine 1.563, Albanije 1.203, Kosova 1.030, Makedonije 505...

Vlasnik restorana Mocart u Budvi Luka Vučković takođe smatra da je radna snaga veliki problem.

- Ove godine smo restoranski meni smanjili na pola, i tako smo smanjili na pola i broj radnika u kuhinji jer nijesmo mogli da ih nađemo. I ići ćemo na to da smanjimo asortiman ponude. Težimo da zapošljavamo iz Crne Gore, ali ćemo morati da tražimo pomoćne radnike iz inostranstva, iz Meksika, Kube… sa Filipina - kazao je Vučković.