Kroz program Evropa sad minimalne zarade u CG će biti gotovo duplirane, prosečna plata raste na 700 EUR

Reforma kroz program Evropa sad je antipopulistička mjera koja će realno povećati životni standard građana i njihove zarade preko 20% od naredne godine, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić. On je, povodom usvajanja programa Evropa sad kazao da je Crna Gora bila u izazovnoj situaciji i da je prebrodila tešku krizu.

- Imamo naznake da će ova reforma biti održiva i možemo da je nazovemo fiskalno neutralnom reformom za ovu godinu, a fiskalno pozitivnom ako uzmemo u obzir dugoročni spektrum - rekao je Spajić.

On je podsjetio da je minimalna zarada posljednja dva mjeseca 250 EUR, a da je do skoro bila 222 EUR. Porast na 450 EUR je, kako je dodao, praktično dupliranje minimalnih zarada za naujgroženije radno stanovništvo.

- Prosječna neto zarada će, uz razna usklađivanja, sa 530 EUR porasti na 700 EUR - dodao je Spajić.

Prema njegovim riječima, poresko opterećenje od 39% predstavljalo je jedan od izazova za koji su privrednici naznačavali da bi bilo više zapošljavanja ukoliko bi se ono makar malo smanjilo.

- Od 100 EUR, neto zarada je bila 61 EUR, a 39 EUR je išlo državi. Sada će 79 EUR biti neto zarada, a 21 EUR će ići državi kao poresko opterećenje. Do sada je struktura minimalne zarade bila takva da je prijavljena neto zarada 250 EUR, porezi 160 EUR, a keš na ruke bi bio oko 150 EUR. Sa svim porezima neto zarada od 450 EUR će bruto za poslodavca iznositi 565 EUR - precizirao je Spajić.

Prema njegovim riječima, većina stanovništa imala bi povećanje zarade od preko 20%.

Istovremeno će, kako je dodao, poresko opterećenje biti progresivno. Na najniže kategorije najmanje, dok raste sa povećanim primanjima, što je praksa koja je zastupljenja u čitavom svijetu.

- Veoma je bitno da ovaj program prati i punjenje budžeta, od čega bi većina bila generisana kroz mjere koje su već mjesecima na čekanju u Skupštini - dodao je Spajić.

On je kazao da će progresivno biti oporezovan porez na dobit, odnosno od nula do 100.000 EUR porez bi bio kao do sad devet odsto, od 100.000 EUR do 1,5 mil EUR 12%, a preko 1,5 mil EUR 15 odsto.

- Tom mjerom idemo u korak sa svjetskim dešavanjima i želimo da se pošalje poruka da Crna Gora nije poreski raj i da ne želimo da privlačimo sumnjiv kapital - naveo je Spajić.

On je kazao da bi statički uticaj te mjere na budžetski bilans bio minus 35 mil EUR, dok bi efekat na privredu bio preko 200 mil EUR.

- Od druge godine, odnosno 2023. imaćemo rast od 18 mil EUR po prihodima budžeta. Tako da ova mjera je fiskalno pozitivna i ima efekat koji će na srednji rok imati vrlo dobar učinak - naveo je Spajić.

On je, na pitanje kako će se nadomjestiti taj minus od 35 mil EUR, odgovorio da je tih 35 miliona statički rezultat, koji ne uključuje povećanje BDP-a, ni značajnije produbljivanje poreske baze.

- Za narednu godinu imamo rast BDP-a od 6,5%. Ako pogledamo realne efekte ovakve mjere to je konzervativan broj i najrizičniji mogući scenario. To će da nadomjesti vih 35 mil EUR koja pokazuje kao nedostajuća sredstva - kazao je Spajić.

On je rekao da je ovo antipopulistička mjera koja će realno podići primanja građana.

- Ponosan sam na ovakvu mjeru, zbog ovoga sam se vratio iz Singapura. Ovo je kruna jednog rada koji je trajao šest mjeseci - poručio je Spajić.

On je najavio da će budžet, kojim se ne predviđa potreba za novim zaduženjem, biti 15. novembra predat Skupštini.

- Došli smo u situaciju da možemo da se dvije godine za redom finansiramo sami. Ali, ipak u budžetu ćemo ostaviti tu opciju da izađemo na tržište - dodao je Spajić.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, Branko Krvavac je na pitanje kako će se implementirati program u privatnom sektoru, odnosno ko će natjerati privatnike da povećaju plate radnicima, odgovorio da su rješenja za to već definisana Opštim kolektivnim ugovorom (OKU).

- Uz implementaciju svih mjera će, naravno, biti pojačan i inspekcijski nadzor - rekao je Krvavac.

Odgovarajući na pitanje kako će se pokriti 270 mil EUR za Fond zdravstva, on je objasnio da doprinosi pokrivaju trenutno samo 50% onoga što je potrošnja za zdravstvo.

- Sistem je bio postavljen tako da su korisnici svi državljani, a plaćali su samo oni koji rade. To nije sistem koji funkcioniše. To je koncept koji se koristio u 19. vijeku - saopštio je Krvavac.

Na pitanje da li se planira povećanje broja inspektora koji će kontrolisati implementaciju programa, s obzirom na to da su već počeli pritisci poslodavaca na zaposlene, Spajić je odgovorio da postoje ogromni problemi u tom djelu, ali da OKU govori o tome da je to prekršaj koji će se sankcionisati prije ili kasnije.

- To poslodavci moraju da imaju na umu. Oni će biti sankcionsani prije ili kasnije zbog toga. Apelovao bih na poslodavce da se ne igraju i da uđu ozbljnu u ovu reformu - rekao je Spajić.

Spajić je, objašnjavajući planiran rast zarada, kazao da je plata od 250 EUR, odnosno minimalna zarada, podrazumjevala bruto poresko opterećenje od 67 ili 68%, a neto od 39%.

On je objasnio odakle dolazi povećanje od 250 do 450 EUR.

- Znači 450 EUR neto zarada otprilike podrazumjeva da vi kao preduzetnik ili preduzeće plaćate bruto zaradu od 560 EUR. Ta bruto zarada od 560 EUR u trenutnom sistemu je zarada od 330 EUR neto. Nije to povećanje da ide na teret poslodavca od tih 200 EUR. Nego 120 ili 130 EUR pokriva država, a poslodavac dio od 250 do 330 EUR - naveo je Spajić.

On je rekao da je u pitanju jako bitna reforma u koju su uključili sve privrednike, koji su, kako je naveo, jako zabrinuti za odlazak mladih.

- Ako već ti ljudi treba da odu, hoću da odu sa patriotskim osjećajem u srcu i osjećajem da ovdje, ipak, ide na bolje i da Crna Gora napreduje - poručio je Spajić.

Reforma je, kako je ocijenio, jak signal i prema investitorima.

- Prave investitore ne interesuje je li porez devet li 15%. To samo interesuje mešetare ili ljude koji hoće da plaćaju na ruke - dodao je Spajić.

On je na pitanje zašto reformom Evropa sad nema mjera za penzionere, odgovorio da su odvajanja za penzije i za socijalu usko vezana za minimalnu i prosječnu zaradu i da se usklađivanja vrše u odnosu na to.

- Oni su u stvari drugi derivat ove mjere o kojoj mi pričamo i ta usklađivanja će se desiti vrlo brzo - rekao je Spajić i dodao da će budžetom za narednu godinu za penzije biti izdvojeno 10 mil EUR više.

Na pitanje šta ukoliko zakonske izmjene ne budu usvojene u Skupštini, Spajić je odgovorio da su parlamentarci svjesni da je čitav sistem koji je zainteresovan za reformu pristao na nju.

- Oni bi bili jedno nepotrebno usko grlo, zato što se na njih ne odnosi ova reforma, sem u smislu povećanja plata - rekao je Spajić i ponovio da je reforma potpuno apolitična.

Ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović, podsjetio je na dobre stvari koje je Vlada uradila u prethodnom periodu, između ostalog hedžing aranžman za kredit za izgradnju dionice auto-puta, donošenje programskog budžeta, osnivanje Montenegro Worksa, izvanrednu turističku sezona, dva snažna ekonomska paketa za podršku ekonomiji od 320 mil EUR i osnivanje Air Montenegra.

- Izazovi sa kojima smo se suočavali su bili visoko poresko opterećenje u privredi, najmanje minimalne zarade, veliki udio sive ekonomije na tržištu rada i jedna doza neoptmizma i nedovoljne vjere u budućnost među mladima - kazao je Milatović.

Zbog toga je, prema njegovim rječima, pokrenut program Evropa sad, koji ima četiri cilja.

- To su povećanje životnog standarda svih građana, unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta, suzbjanje sive ekonomije na tržištu rada i četvrti cilj da ekonomski model u Crnoj Gori bude održiv i inkluzvan u odnosu na ono što smo imali do sada - poručio je Milatović.