Potraga za naftom, gasne elektrane i ulaganje u obnovljive izvore - Retrospektiva 2021, investicije u oblasti energetike u Crnoj Gori

Potraga za naftom u crnogorskom podmorju tema je koja je obilježila prethodnu godinu kada je riječ od sektoru energetike. Očekivanja su bila velika, pa je kako je teklo istražno bušenje, rastao i optimizam o pronalasku nafte. Međutim, na samom kraju godine postalo je jasno da od tog posla, najvjerovatnije, nema ništa. A priča se preusmjerila na gas.

Kako je nedavno saopštio ministar kapitalnih investicija, plan je da se Crna Gora obezbijedi gasom, kako bi to bilo prelazno rješenje ka potpunom korišćenju obnovljivih izvora energije. Pregovori o gasifikaciji vođeni su sa Srbijom, u kojoj će uskoro gasovod biti doveden do Prijepolja. Slijede i razgovori sa Azerbejdžanom, kako bi se Crna Gora uključila u projekat gasovoda koji bi od Albanije, preko Crne Gore, došao do Hrvatske.

Uprkos tome što Energetska zajednica to od nje zahtijeva, Crna Gora se neće lako odreći uglja. Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja nije ni počela, ali se u Elektroprivredi nadaju da će ona, nakon završetka radova, u sistemu biti najmanje do 2035. godine. Energetska kriza koja je zahvatila cijeli svijet ukazala je i na to da većina zemalja bez uglja ne može, a podaci pokazuju da je upotreba uglja u 2021. skočila za 9%.

EPCG je svjesna da mora da se okrene zelenim izvorima energije, pa kompanija planira da uloži 1,3 mlrd EUR u obnovljive izvore energije. Međutim, kako su upozorili, u Crnoj Gori u poslednjih 40 godina nije izgrađen nijedan MW novih izvora struje, pa je nemoguće tek tako se odreći izvora energije kakav je termoelektrana.

A da dalji razvoj energetskog sektora zahtijeva izgradnju velikog energetskog objekta ukazali su i iz Odbora udruženja energetike Privredne komore (PKCG). Zato je, kako su naveli, za razvoj obnovljivih izvora energije (OIE) potreban stabilan sistem koji bi dao podstrek za gradnju solara i vjetroparkova.

U aktuelnoj energetskoj krizi Crna Gora se još uvijek drži, pa poskupljenja struje, bar za sada, neće biti. Zato poskupjelo sve ostalo. Kako će se odvijati situacija u godini koja je pred nama, ostaje da vidimo.

Sada vam predstavljamo projekte iz oblasti energetike i komunalne infrastrukture o kojima ste tokom prošle godine najradije čitali.

Krećemo od već pomenute potrage za naftom i gasom. Istražno bušenje u podmorju počelo je krajem marta prošle godine. Kako je rečeno na početku, o isplativosti projekta proizvodnje nafte i gasa u Crnoj Gori može se govoriti tek kad se završi istražno bušenje i kada se bude znalo kolike se količine nafte i gasa nalaze u crnogorskom podmorju. Ukoliko se, međutim, potvrde očekivanja o izuzetno bogatom nalazištu, Crnoj Gori bi pripalo od 62 do 68% ukupnog prihoda od prodaje nafte.

Prve informacija o nafti u podmorju očekivale su se do septembra, međutim, rokovi su stalno pomjerani. Krajem novembra ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić rekao je da je izvjesno da nafte ima, a da će se najkasnije do kraja 2021. znati u kojim količinama i koliko je to ekonomski isplativo. Godinu smo, ipak, završili saznanjem da je optimizam oko pronalaska nafte splasnuo, da su uzorci prikupljeni, i poslati u Milano.

- Čekamo njihovo zvanično saopštenje da li ima nafte, u kojoj količini, da li je isplativa eksploatacija ili se odustaje od bušotine - rekao je Bojanić.

Prema poslednjim informacijama, da li ima nafte u Crnoj Gori znaće se se do kraja januara. Ipak, po svemu sudeći, snovi o nafti u našoj zemlji i dalje će ostati samo to - pusti snovi.

Sa nafte prelazimo na projekat čija je realizacija sve izvjesnija. Riječ je o HE Komarnica koja podrazumijeva izgradnju čeone elektrane u kanjonu srednjeg toka rijeke Komarnice, na profilu Lonci, instalisane snage 172 MW sa lučno-betonskom branom visine 171 metar i kotom normalnog uspora 811 mnm.

Vlada Crne Gore je krajem oktobra zadužila Ministarstvo kapitalnih investicija da traži od Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) da dostavi ažuriranu ponudu za davanje koncesije za izgradnju i korišćenje hidroelektrane Komarnica. Nekoliko dana kasnije, iz Elektroprivreda Crne Gore i Srbije najavljeno je da je realizacija projekta vrijednog 265 mil EUR blizu. Kako je tada rečeno, 51% finansiranja projekta biće iz Crne Gore, a ostatak iz Srbije.

Na našoj listi našao se još jedan projekat koji je pokrenula Elektroprivreda Crne Gore. To je projekat Solari vrijedan 30 mil EUR, koji, kako je navedeno, predstavlja početak energetske tranzicije u Crnoj Gori i jednu od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru u posljednjih 40 godina.

Cilj projekta je da se, kroz energetsku tranziciju i ugradnju fotonaponskih sistema kod domaćinstаva i privrednih subjekata, prije svega smanje mjesečni izdaci za električnu energiju, omogući energetska nezavisnost istih, emisija ugljen dioksida svede na najmanju moguću mjeru i očuva životna sredina. Projekti Solari 3000+ i Solari 500+ realizuje se u saradnji sa Eko fondom, a korisniku projekta pruža se mogućnost da instalira odgovarajući fotonaponski sistem, otplaćujući ga u jednakim mjesečnim iznosima u visini svog prosječnog mjesečnog računa za utrošenu električnu energiju. Pri tome, period otplate investicije za korisnika je do 10 godina, u zavisnosti od iznosa rate i snage pripadajućeg ugrađenog sistema.

Tender je raspisan 1. novembra 2021, a kako su saopštili iz EPCG, interesovanje za ovaj projekat je više nego zadovoljavajuće. Zato su rok za prijave produžili do 28. februara ove godine.

Već smo pomenuli da Crna Gora planira da obezbijedi dotok gasa, a u skladu sa tim najavama, Elektroprivreda planira izgradnju prvih energetskih postrojenja na gas u zemlji. Kompanija je krajem decembra raspisala javni poziv za izradu Studije sa razradom tehničkih rešenja i prethodne studije izvodljivosti za gasne elektrane, a za ovaj posao opredijeljeno je 423.500 EUR sa uračunatim PDV-om.

Plan kompanije je da gradi hibridnu elektranu baziranu na gasnoj turbini snage min 50 MWe u blizini luke Bar sa potencijalnim obnovljivim izvorima, kombinovanu elektranu na gas snage min 150 MWe u sklopu KAP-a u kombinaciji sa potencijalnim obnovljivim izvorima i elektranu na gas snage do 200 MWe u Pljevljima.

Još jedan projekat o kojem se dugo priča, a koji je prošle godine pokretnut sa mrtve tačke jeste toplifikacija Pljevalja. Kako je saopšteno u junu, EPCG je za ovaj projekat spremila 2,5 mil EUR te da čeka da lokalna samouprava u Pljevljima obavi sve poslove kako bi se krenulo sa realizacijom projekta. Iz Opštine Pljevlja rekli su da su uradili sve što je do njih kada je riječ o toplifikaciji, te da je na potezu država.

Mjesec dana kasnije iz EPCG saopštili su da kreće realizacija ovog projekta koji podrazumijeva izradu primarnog toplovoda od Termoelektrane Pljevlja do grada, čime će se steći uslovi da se postojeća infrastruktura priključi na toplotni izvor i da se obezbijedi perspektiva da se u u drugoj i trećoj fazi ta toplotna grana širi po gradu. Konačno, tender za izradu idejnog rješenja za projekat toplifikacije raspisan je krajem novembra, a tad je najavljeno da se početkom 2022. može očekivati javni poziv za projektovanje i izgradnju primarnog toplovoda.

Direktor Elektroprivrede Nikola Rovčanin nedavno je rekao da je ugovor za izradu idejnog rješenja potpisan, a da se prvi radovi mogu očekivati u aprilu.