Od utorka novo poskupljenje goriva u Crnoj Gori - Oboreni rekordi iz 2012.

U Crnoj Gori ne postoji zakonski osnov da Vlada ograniči ili zamrzne cijene goriva, kao što su to nedavno uradile Hrvatska i Srbija. Jedini način za niže cijene goriva je da Skupština izmijeni zakon o akcizama i smanji ove dažbine koje iznose 55 i 44 centa po litru ili da usvoji zakon kojim bi ovlastila Vladu da zamrzne ili privremeno smanji iznose dažbina.

U skupštinskoj proceduri sada se nalaze tri predloga. Jedan poslaničkog kluba SDP-a kojim se snižava iznos akciza, drugi Vlade kojim traži saglasnost Skupštine da može privremeno smanjiti cijena i treći Unije slobodnih sindikata koji predviđa da se iznos akciza smanji za 30% dok traje nestabilnost cijena nafte na međunarodnom tržištu. S obzirom da akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, predlog USS-a bi značio smanjenje cijena za 16 do 20 centi po litru.

Poslanici krajem decembra nisu glasali za mogućnost da Vlada ograniči rast cijena goriva. Taj predlog bio je dio izmjena Zakona o akcizama koje su predviđale vanredni rast akciza na cigarete, alkohol i gazirane sokove, uvođenje akciza na slatkiše i plastiku za jednokratnu upotrebu. Obrazloženje onih koji su bili protiv je da bi povećanje akciza izazvalo rast cijena ovih proizvoda, dok je stavka o ograničavanju rasta cijena goriva bila tada van njihove pažnje.

Od rasta cijena goriva zbog dešavanja na međunarodnim berzama, država sada nema značajan prihod, jer dobije više samo za iznos PDV-a na veću uvoznu cijenu.

U odnosu na cijene od prije godine, država sada po ovom osnovu dobija četiri do pet centi više nego tada, ali istovremeno Vlada za svoja vozila državnih službi ima veći trošak zbog rasta cijena. Tako da je ukupan odnos neutralan.

Državni budžet samo od akciza na gorivo godišnje prihoduje oko 160 do 170 mil EUR, a od PDV-a na gorivo još oko 35 do 40 miliona.

Tako da ove dvije dažbine na gorivo iznose oko 200 miliona godišnje ili nešto preko 10% ukupnih prihoda državne kase.

Svako značajnije smanje ovih nameta ugrozilo bi funkcionisanje državnih prihoda, naročito kada su već ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i drastično smanjen porez na zarade. Takođe poslanici krajem prošle godine nisu usvojili predlog o vanrednom rastu akciza na cigarete, alkohol i gazirane sokove, uvođenje akciza na slatkiše i plastiku za jednokratnu upotrebu, što je u značajnom obimu trebalo da zamijeni smanjenje dažbina na zarade.

Zbog problema sa primjenom zakona ili kašnjenjem u izradi, ove godine nije moguće očekivati ni povećanje prihoda od poreza na podizanje gotovine, oporezivanja neprijavljenih prihoda i imovine, većeg rasta prihoda od igara na sreću i markiranja goriva.

Sve u svemu novom ministru finansija biće potreban čarobni štapić za punjenje državne kase.