"Delta maxi" najveći trgovinski lanac u Srbiji i treći u Adrija regionu

"Delta maxi" zadržao je poziciju najvećeg trgovinskog lanca u Srbiji i trećeg u Adrija regionu, objavila je danas revizorska kuće "Deloitte".

Prema "Deloitte" analizi sektora maloprodaje u regionu, hrvatski "Agrokor" je sa 2,67 mlrd EUR prihoda od prodaje u 2009. godini preuzeo prvu poziciju u regionu od slovenačke kompanije "Mercator", koji je imao 2,64 mlrd EUR prihoda.

Na srpskom tržištu iza "Delta maxi" koji je imao 835 mil EUR prihoda nalaze se "Mercator" sa 429 mil EUR i "Idea" sa 363 mil EUR, četvrti je "Metro" sa 208 mil EUR, a peti "Univerexport" sa 136 mil EUR prihoda, navodi se u istraživanju.

Partner u "Deloitte" Žarko Mijović kazao je da se u narednim godinama može očekivati dolazak novih trgovinskih lanaca i širenje postojećih trgovinskih grupa u Adrija regionu, koji obuhvata Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru.

Mijović je kazao da prihodi lanaca "Idea" i "Konzum", koji posluju u okviru kompanije "Agrokor" u vlasništvu Ivice Todorića, "Mercator" i "Delta maxi" u vlasništvu Miroslava Miškovića, čine tri četvrtine ukupnih prihoda 10 najvećih trgovinskih lanaca u regionu.

"Agrokor" i "Mercator" zauzimaju po 28% tržišta u regionu, dok "Delta maxi" sa 1,09 mlrd EUR prihoda u regionu ima udeo od 12%, kazao je on i dodao da su "Agrokorovi" lanci "Konzum" i "Idea" zabeležili rast prihoda, dok su "Mercator" i "Delta maxi" imali pad.

Direktor za medijska istraživanja u "Ipsos strategic marketing" Predrag Kurčubić kazao je da u Srbiji 30% građana svakodnevno odlazi u malu kupovinu, sa računom do 1.000 dinara, uglavnom u male prodavnice u komšiluku.

Prema istraživanju "Ipsos", 47 % stanovništva Srbije kupuje u malim prodavnicama, dok 40% kupuje u velikim trgovinskim lancima, kazao je on i dodao da 21 % stanovnika nikada ne ide u velike kupovine.

Kurčubić je ocenio da se može očekivati opredeljenje potrošača da kupuju jeftinije proizvode i da se odriču luksuznih robnih marki i da u takvoj situaciji leži šansa za širenje privatnih robnih marki.

On je naveo da u Srbiji oko 20% stanovništva kupuje privatne robne marke, što je manje nego u regionu, jer se u Hrvatskoj, na primer, za te robne marke opredeljuje 40% kupaca, a u Sloveniji 30%.

- Razlog za to je manja poznatost privatnih robnih marki u Srbiji i kasnije pojavljivanje na tržištu - kazao je Kurčubić.