Sledeće nedelje javni poziv za izbor konsultanta za studiju opravdanosti formiranja robnih rezervi u CG - Razmatra se i rekonstrukcija terminala u Baru

U jeku skoka cijena hrane i goriva na međunarodnom i domaćem tržištu, uvozno-zavisna Crna Gora razmatra kako da obezbijedi makar i minimale rezerve.

Crna gore je prošle godine potrošila na hranu iz uvoza 479 mil EUR . Za uvozno meso otišlo je preko 100 miliona, za žitarice 74, a mliječne proizvode i jaja 54 mil EUR.

Dok zbog rata u Ukrjaini ubrzano rastu cijene hrane ne međunarodnom tržištu, a svijet brine zbog neizvjesnoti isporuke desetina miliona tona isporuka žita iz te zemlje, države izvode sopstvene računice i broje zalihe. Da li Crna Gora opet razmišlja o formiranju robnih rezervi koje je ukinula 2003. sa obrazloženjem da su neisplative?

Ministar ekonomskog razvoj i turizma Goran Đurović kaže za TV Vijesti da će njegov resor sledeće sedmice raspisati javni poziv za nezavisnog konsultanta koji će uraditi studiju opravdanosti formiranja robnih rezervi.

- Koji treba da da jasnu analizu o potrebama i na koji način riješiti pitanje robnih rezervi. To nije jeftina priča, traži dosta ulaganja i sredstava, a način upravljanja i logistike zahtjevno je pitanje koje se ne može riješiti preko noći. Kada analiza bude završena, pitanje je koliko će to da košta i da li naš budžet može da izdrži takvo ulaganje - kazao je Đurović.

Ako analiza pokaže da su robne rezerve rješenje sa više prednosti, postavlja se pitanje gdje će biti smještene.

- Upitno je u kakvom su stanju postojeći magacini, postojeći rezervoari, kakve su mogućnosti. To zahtijeva temeljnu analizu. Neke države drže rezerve vani, nije ni to strano. Takve ponude imamo i mi, u svakom slučaju, vidjećemo šta je najbolje za Crnu Goru - kaže Đurović.

Crna Gora je tokom prošle godine iz Srbije uvezla poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 253 mil EUR, što je 42% ukupnog uvoza. Čak 80% žitarica i mlinarskih proizvoda i 70% ulja na naše tržište stiže iz Srbije. Iz Vlade kažu kako se trude da nabavku hrane i u ovom trenutku obezbijede u Srtbiji, na polugodišnjem nivou.

- Premijer Abazović će tokom posjete Srbiji aktuelizovati to pitanje i mislim da će, uspostavljenim dobrim odnosima to i riješiti, tako da ne očekujem neke veće probleme - dodao je Đurović.

Što se tiče nafte, Crna Gora se bliži krajnjem roku da riješi ovo decenijsko pitanje. Kao članica Energetske zajednice, naša država obavezala se odlukom Ministarskog savjeta iz oktobra 2012. da će njakansije 1. januara 2021. primijeniti direktivu Vijeća Evropske unije iz 2009 i urediti pitanje održavanja minimalnih rezervi sirove nafte i naftnih derivata.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) rekli su za Vijesti da će način formiranja i upravljanja rezervama nafte biti definisan u skladu sa Zakonom o snabdijevanju naftnim derivatima u slučaju poremećaja u snabdijevanju, čije doonošenje je u toku.

- Planirano je da zakon bude pripremljen u trećem kvartalu ove godine. Novim nacrtom zakona predviđeno je da se primijeni industrijski model obezbjeđenja i čuvanja potrebnih rezervi naftnih derivata od strane naftnih kompanija koje svojim uvozom prevazliaze propisani prag. Samo jedna od naftnih kompanija sa tržišnim udjelom od oko 80% ima mogućnost skladištenja dijela predviđene količine obaveznih naftnih derivata na teritoriji Crne Gore u svojim raspoloživim rezervoraima - kazali su iz MKI za Vijesti.

Naftnim kompanijama koje su obavezne da skladište naftne rezerve, a ne posjeduju kapacitete za to, omogućiće se da propisane količine čuvaju izvan Crne Gore. Iz Ministarstva kapitalnih investicija otkrivaju i gdje bi se rezerve nafte čuvale u Crnoj Gori.

- U toku je ispitivanje mogućnosti rekonstrukcije postojećih kapaciteta u državnom vlasništvu na terminalu u Baru, koji bi se ustupili za skladištenje obaveznih rezervi naftnih derivata kompanijama koje ne posjeduju svoje skladišne kapacitete. U toku je i organizovanje stručnog tima za detaljnu procjenu troškova rekonstrukcije - kazali su iz MKI za Vijesti.

U resoru kapitalnih investicija kažu da postojećim planom nijesu obuhvaćeni skladišni kapciteti Lipci i Bijelo Polje, zbog stanja i pozicije na kojoj se nalaze, što ne znači da vremenom neće biti razmatrani kao moguće opcije.