Apel Regionalnog vodovoda: Država hitno da reaguje kako primorje ne bi ostalo bez vode
Komentari
U cilju zaštite izvorišta Bolje sestre i kreiranja uslova za obezbjeđivanje neophodnih količina vode crnogorskom primorju u predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, Regionalni vodovod zatražio je od državnih institucija da preduzmu sve neophodne radnje u smislu zaustavljanja svih privrednih aktivnosti u koritu i priobalju rijeke Morače, te uklanjanjanja svih nelegalno postavljenih objekata u toj zoni.
Nepreduzimanje mjera u ovoj oblasti, kako poručuju, dovodi u pitanje održivost projekta regionalnog vodosnabdijevanja crnogorskog primorja, 120 mil EUR EUR.
Kažu da je potrebno imati u vidu da je Uprava za vode 12. decembra 2008. godine donijela Rješenje o utvrđivanju zona sanitarne zaštite vodoizvorišta.
- Rješenjem su određene tri zone sanitarne zaštite: zona neposredne zaštite, uža zona sanitarne zaštite i šira zona sanitarne zaštite. Ovim Rješenjem je jasno naznačeno da je u zoni neposredne sanitarne zaštite dozvoljeno zadržavanje samo službenim licima (licima koja rade na objektu vodozahvata, nadležnim inspekcijskim službama i službama ovlašćenim za kontrolu ispravnosti vode), a drugim licima, samo uz odobrenje korisnika objekta za snabdijevanje vodom za piće - poručuju iz Regionalnog vodovoda.
Poručuju da uža zona sanitarne zaštite mora biti pod stalnim sanitarnim nadzorom kako bi se obezbijedila zaštita vode od hemijskog, mikrobiološkog, radiološkog i drugih vrsta zagađenja.
- Zemljište u okviru ove zone može se koristiti u poljoprivredne svrhe, i to, za ispašu stoke za vlastite potrebe domaćinstava i kultivisanje zemljišta na i do sada korišćenim poljoprivrednim površinama, uz zabranu korišćenja pesticida i herbicida. Sječa drveća po obodu polja, treba da bude ograničena u cilju očuvanja sadašnjih prirodnih uslova - poručuju iz Regionalnog vodovoda.
Regionalni vodovod poručuje da je u užoj zoni sanitarne zaštite zabranjeno vađenje pijeska i šljunka iz aluviona Morače i iz glaciofluvijalnih sedimenata Grbavaca, na potezu od Lekića do Vukovačkog mosta, osim za potrebe regulacije riječnog toka, skladištenje čvrstog otpada bilo kog porijekla, transportovanje, skladištenje i upotreba otrovnih i štetnih materija (nafta, naftni derivati, hemikalije i sl.) i izgradnja industrijskih i drugih objekata koji bi mogli nepovoljno uticati na kvalitet vode izvorišta.
- U široj zoni sanitarne zaštite zabranjena je izgradnja industrijskih i drugih objekata čije otpadne vode i druge materije iz tehnološkog procesa proizvodnje mogu zagaditi površinske i podzemne vode, osim objekata od posebnog značaja za odbranu zemlje.U pojasu zaštite nije dozvoljena izgradnja objekata, postavljanje uređaja i vršenje radnji, koje na bilo koji način mogu zagaditi vodu ili ugroziti stabilnost cjevovoda. Regionalni vodovod, kao nosilac mjera zaštite u neposrednoj zoni sanitarne zaštite, je činio i čini sve da ona bude zaštićena prema najvišim standardima - navodi se u saopštenju.
Nažalost, kako poručuju iz Regionalnog vodovoda, druge dvije sanitarne zone zaštite vodoizvorišta Bolje sestre nijesu na adekvatan način čuvane.
- Nekontrolisana i nezakonita eksploatacija pijeska, izgradnja nedozvoljenih privrednih objekata i obavljanje drugih privrednih djelatnosti suprotno odredbama rješenja, su svakodnevna praksa. Poseban problem predstavlja činjenica da se nelegalnom eksploatacijom pijeska, ali i neadekvatnim regulisanjem korita rijeke Morače, iskopi vrše ispod projektom dozvoljenih 10 mnv. Spuštanjem nivoa korita i obale (na 2,5 mnv) dolazi do ubrzanja kretanja vode (proticaja) koje se odražava na smanjenje prihranjivanja obalne aluvijalne izdani, sa kojom je povezano vodoizvorište Bolje sestre. Svako remećenje tla u području karstnih izvora, posebno proboja sloja gline koji se nalazi ispod pijeska, dovodi do ozbiljnih posljedica, jer je teško predvidjeti kretanje vode na takvom terenu - poručuju iz Regionalnog vodovoda.
Nažalost, kako kažu, sve navedeno je već dovelo do trenda pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre, a prijeti da ugrozi i kvalitet vode, kao i da dovede do njegovog trajnog narušavanja.
Pored uspješnog sprovođenja mjera na zaštiti Zone neposredne zaštite, Regionalni vodovod u granicama svojih mogućnosti, kako kažu, nastoji da sprovede mjere zaštite i u ostale dvije zone.
Uputili su, kako ističu, preko 250 dopisa upozorenja i prijava za nekontrolisanu eksploataciju pijeska nadležnim institucijama. Svaki put je, kako poručuju, traženo hitno i sveobuhvatno preduzimanje mjera na zaštiti II i III zone zaštite vodoizvorišta.
- Nažalost, ekološki genocid nad rijekom Moračom, doveo je do ozbiljne devastacije izvorišta Bolje Sestre. Od početne izdašnosti izvorišta Bolje sestre od 2600 l/s, došlo je do desetostrukog pada izdašnosti na 265 l/s, sa tendencijom da ovo izvorište, koje je od UNESKO-a proglašeno za jedno od 150 najznačajnijih karstnih izvorišta u svijetu, nestane. Ovaj pad izdašnosti nastao zbog nelegalnih i nedozvoljenih aktivnosti u koritu i u priobalnom dijelu korita rijeke Morače, direktno utiče na nemogućnost obezbjeđivanja neophodnih količina vode za Crnogorsko primorje, kako u predstojećoj ljetnoj turističkoj sezoni, tako i u budućnosti - upozoravaju iz Regionalnog vodovoda.
Separacije i asfaltne baze, prema navedenim zakonskim propisima, nijesu nikada, kako kažu, smjele biti u koritu i na obalama rijeke Morače, te su kao nelegalni objekti trebale davno, odnosno, bez odlaganja, biti uklonjene i neko bi trebalo da da odgovor zbog čega iste i dalje nesmetano funkcionišu.
- Nepreduzimanje mjera u ovoj oblasti dovodi u pitanje održivost projekta regionalnog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, jednog od najznačajnih infrastrukturnih projekata Crne Gore, vrijednog preko 120 mil EUR, kao i realizovanje investicija u oblasti turizma na crnogorskom primorju, u vrijednosti od preko 3 mlrd EUR - poručuju iz Regionalni vodovod.
Regionalni vodovod je, kako kažu, činio i čini sve što je u njegovoj nadležnosti i moći, te ne može snositi odgovornost za pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre, odnosno za nedostatak vode za potrebe Crnogorskog primorja.
- Tu odgovornost treba da snose nadležni državni organi, odnosno, lica koja su se nalazila ili još uvijek nalaze na njihovom čelu. Zbog alarmantnosti situacije, Regionalni vodovod i ovim putem odlučno zahtijeva hitno uklanjanje svih privrednih i drugih objekata kojima je zabranjenja djelatnost u sanitarnim zonama zaštite vodoizvorišta, a koji mogu značajno ugroziti kvalitet vode, dovesti u pitanje mogućnost urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja i osujetiti planove za predstojeću ljetnju turističku sezonu - zaključuje se u saopštenju Regionalnog vodovoda.
Nepreduzimanje mjera u ovoj oblasti, kako poručuju, dovodi u pitanje održivost projekta regionalnog vodosnabdijevanja crnogorskog primorja, 120 mil EUR EUR.
Kažu da je potrebno imati u vidu da je Uprava za vode 12. decembra 2008. godine donijela Rješenje o utvrđivanju zona sanitarne zaštite vodoizvorišta.
- Rješenjem su određene tri zone sanitarne zaštite: zona neposredne zaštite, uža zona sanitarne zaštite i šira zona sanitarne zaštite. Ovim Rješenjem je jasno naznačeno da je u zoni neposredne sanitarne zaštite dozvoljeno zadržavanje samo službenim licima (licima koja rade na objektu vodozahvata, nadležnim inspekcijskim službama i službama ovlašćenim za kontrolu ispravnosti vode), a drugim licima, samo uz odobrenje korisnika objekta za snabdijevanje vodom za piće - poručuju iz Regionalnog vodovoda.
Poručuju da uža zona sanitarne zaštite mora biti pod stalnim sanitarnim nadzorom kako bi se obezbijedila zaštita vode od hemijskog, mikrobiološkog, radiološkog i drugih vrsta zagađenja.
- Zemljište u okviru ove zone može se koristiti u poljoprivredne svrhe, i to, za ispašu stoke za vlastite potrebe domaćinstava i kultivisanje zemljišta na i do sada korišćenim poljoprivrednim površinama, uz zabranu korišćenja pesticida i herbicida. Sječa drveća po obodu polja, treba da bude ograničena u cilju očuvanja sadašnjih prirodnih uslova - poručuju iz Regionalnog vodovoda.
Regionalni vodovod poručuje da je u užoj zoni sanitarne zaštite zabranjeno vađenje pijeska i šljunka iz aluviona Morače i iz glaciofluvijalnih sedimenata Grbavaca, na potezu od Lekića do Vukovačkog mosta, osim za potrebe regulacije riječnog toka, skladištenje čvrstog otpada bilo kog porijekla, transportovanje, skladištenje i upotreba otrovnih i štetnih materija (nafta, naftni derivati, hemikalije i sl.) i izgradnja industrijskih i drugih objekata koji bi mogli nepovoljno uticati na kvalitet vode izvorišta.
- U široj zoni sanitarne zaštite zabranjena je izgradnja industrijskih i drugih objekata čije otpadne vode i druge materije iz tehnološkog procesa proizvodnje mogu zagaditi površinske i podzemne vode, osim objekata od posebnog značaja za odbranu zemlje.U pojasu zaštite nije dozvoljena izgradnja objekata, postavljanje uređaja i vršenje radnji, koje na bilo koji način mogu zagaditi vodu ili ugroziti stabilnost cjevovoda. Regionalni vodovod, kao nosilac mjera zaštite u neposrednoj zoni sanitarne zaštite, je činio i čini sve da ona bude zaštićena prema najvišim standardima - navodi se u saopštenju.
Nažalost, kako poručuju iz Regionalnog vodovoda, druge dvije sanitarne zone zaštite vodoizvorišta Bolje sestre nijesu na adekvatan način čuvane.
- Nekontrolisana i nezakonita eksploatacija pijeska, izgradnja nedozvoljenih privrednih objekata i obavljanje drugih privrednih djelatnosti suprotno odredbama rješenja, su svakodnevna praksa. Poseban problem predstavlja činjenica da se nelegalnom eksploatacijom pijeska, ali i neadekvatnim regulisanjem korita rijeke Morače, iskopi vrše ispod projektom dozvoljenih 10 mnv. Spuštanjem nivoa korita i obale (na 2,5 mnv) dolazi do ubrzanja kretanja vode (proticaja) koje se odražava na smanjenje prihranjivanja obalne aluvijalne izdani, sa kojom je povezano vodoizvorište Bolje sestre. Svako remećenje tla u području karstnih izvora, posebno proboja sloja gline koji se nalazi ispod pijeska, dovodi do ozbiljnih posljedica, jer je teško predvidjeti kretanje vode na takvom terenu - poručuju iz Regionalnog vodovoda.
Nažalost, kako kažu, sve navedeno je već dovelo do trenda pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre, a prijeti da ugrozi i kvalitet vode, kao i da dovede do njegovog trajnog narušavanja.
Pored uspješnog sprovođenja mjera na zaštiti Zone neposredne zaštite, Regionalni vodovod u granicama svojih mogućnosti, kako kažu, nastoji da sprovede mjere zaštite i u ostale dvije zone.
Uputili su, kako ističu, preko 250 dopisa upozorenja i prijava za nekontrolisanu eksploataciju pijeska nadležnim institucijama. Svaki put je, kako poručuju, traženo hitno i sveobuhvatno preduzimanje mjera na zaštiti II i III zone zaštite vodoizvorišta.
- Nažalost, ekološki genocid nad rijekom Moračom, doveo je do ozbiljne devastacije izvorišta Bolje Sestre. Od početne izdašnosti izvorišta Bolje sestre od 2600 l/s, došlo je do desetostrukog pada izdašnosti na 265 l/s, sa tendencijom da ovo izvorište, koje je od UNESKO-a proglašeno za jedno od 150 najznačajnijih karstnih izvorišta u svijetu, nestane. Ovaj pad izdašnosti nastao zbog nelegalnih i nedozvoljenih aktivnosti u koritu i u priobalnom dijelu korita rijeke Morače, direktno utiče na nemogućnost obezbjeđivanja neophodnih količina vode za Crnogorsko primorje, kako u predstojećoj ljetnoj turističkoj sezoni, tako i u budućnosti - upozoravaju iz Regionalnog vodovoda.
Separacije i asfaltne baze, prema navedenim zakonskim propisima, nijesu nikada, kako kažu, smjele biti u koritu i na obalama rijeke Morače, te su kao nelegalni objekti trebale davno, odnosno, bez odlaganja, biti uklonjene i neko bi trebalo da da odgovor zbog čega iste i dalje nesmetano funkcionišu.
- Nepreduzimanje mjera u ovoj oblasti dovodi u pitanje održivost projekta regionalnog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, jednog od najznačajnih infrastrukturnih projekata Crne Gore, vrijednog preko 120 mil EUR, kao i realizovanje investicija u oblasti turizma na crnogorskom primorju, u vrijednosti od preko 3 mlrd EUR - poručuju iz Regionalni vodovod.
Regionalni vodovod je, kako kažu, činio i čini sve što je u njegovoj nadležnosti i moći, te ne može snositi odgovornost za pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre, odnosno za nedostatak vode za potrebe Crnogorskog primorja.
- Tu odgovornost treba da snose nadležni državni organi, odnosno, lica koja su se nalazila ili još uvijek nalaze na njihovom čelu. Zbog alarmantnosti situacije, Regionalni vodovod i ovim putem odlučno zahtijeva hitno uklanjanje svih privrednih i drugih objekata kojima je zabranjenja djelatnost u sanitarnim zonama zaštite vodoizvorišta, a koji mogu značajno ugroziti kvalitet vode, dovesti u pitanje mogućnost urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja i osujetiti planove za predstojeću ljetnju turističku sezonu - zaključuje se u saopštenju Regionalnog vodovoda.
Tagovi:
Regionalni vodovod Crnogorsko primorje
Uprava za vode
izvorište Bolje sestre
vodosnabdevanje primorja
ekploatacija peska
Morača
uklanjanje nelegalnih objekata u priobalju Morače
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.