Ima li nade za crnogorsku poljoprivredu? - Investicije u oblasti proizvodnje hrane koje su obeležile 2022. godinu
Crna Gora je i dalje uvozno orijentisana zemlja, a podaci Monstata pokazuju da je spoljnotrgovinska razmjena do kraja novembra prošle godine iznosila 3,87 mlrd EUR, od čega je na uvoz otišlo čak 3,24 milijarde. Porazno je to da značajna sredstva izdvajamo i za ono što možemo proizvoditi u zemlji.
Izostanak domaće proizvodnje naročito je došao do izražaja u vrijeme ekonomske krize, gdje je u jednom momentu čak postojala opasnost da ćemo imati problem i sa snabdijevanjem nekih osnovnih životnih namirnica, kada je Srbija zabranila izvoz pšenice i kukuruza, rafinisanog suncokretovog ulja, mlijeka. Takođe, postalo je jasno da su Crnoj Gori potrebne i robne rezerve. Međutim, i na njih ćemo, sve su prilike, još čekati.
Na potrebu značajnijih ulaganja u poljoprivredu ukazuje i ekonomski analitičar Predrag Drecun, navodeći da su poljoprivreda i energetika razvojne šanse za Crnu Goru. Tako smo mogli čuti podatak da je Crna Gora prije samo 110 godina imala oko milion grla sitne i oko 300.000 grla krupne stoke.
- Tvrdim da današnja Crna Gora može imati bar tri puta toliko. Uzgoj milion junadi značio bi najmanje dvije milijarde eura povećanja BDP, što bi bio rast BDP od oko 40% u odnosu na aktuelni BDP. Ovaj rast bismo mogli postići za vrlo kratko vrijeme, ali to zahtijeva veliki rad, a manje jalove politike - poručio je Drecun.
Naveo je ida se ne smijemo oslanjati samo na turizam, ističući da je Crnoj Gori potrebna strategija da se afirmiše poljoprivreda. Kako je kazao, turizam je dobra posljedica kad imate razvijenu poljoprivredu i energetiku.
A kakva je namjera države? Kako je najavljeno iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, agrobudžet za ovu godinu iznosiće 80 mil EUR. Međutim poljoprivrednici smatraju da to nije dovoljno. Takođe, najavljeno je da će Crna Gora imati šest regionalnih poljoprivrednih kancelarija, i to u Bijelom Polju, Beranama, Podgorici, Nikšiću, Pljevljima i Baru. Za sada ovakav objekat radi u Bijelom Polju, u toku je izrada idejnog i glavnog projekta za objekat u Beranama, a data je saglasnost i za gradnju regionalne kancelarije u Pljevljima.
I dok očekujemo gradnju tih regionalnih kancelarija, poljoprivrednici iz Andrijevice i Bara još uvijek ne znaju kakva će biti sudbina dva veoma značajna objekta za ove gradove. Naime, Kuća voća u Andrijevici, čija je gradnja počela 2018. godine i dalje nije završena. S druge strane, Kuća maslina u Baru, zamišljena da bude centar crnogorskog maslinarstva, i dalje stoji zaključana.
A za to vrijeme, kako smo mogli čuti krajem prošle godine, pad cijene maline na evropskom tržištu zarobio je 300 tona ovog voća u hladnjačamana sjeveru zemlje. Vlasnicima hladnjača zbog toga prijeti bankrot, dok proizvođači koji nijesu naplatili malinu neće moći pripremiti narednu proizvodnu sezonu. Da je Kuća voća sada u funkciji, poljoprivrednici bi imali šansu da sačuvaju dio proizvodnje. Međutim, kako kažu, umjesto centra za otkup, zamrzavanje i preradu voća, ostalo im je da gledaju betonske zidine.
Stanje u poljoprivredi, možemo vidjeti, nije sjajno. Stoga je i naša lista investicija u ovoj oblasti poprilično skromna.
Podsjetimo, Voli se i prošle godine našao na našoj listi investicija u oblasti poljoprivrede, a Bokan je za eKapiju tada kazao da kompanija ima namjeru da postane najveći proizvođač hrane u Crnoj Gori, te da planiraju partnerstvo u oblasti mesne industrije. Kako je rekao, u kompaniji razmišljaju da u razgovoru sa nadležnim institucijama analiziraju poljoprivredno zemljište koje se u ovom trenutku ne obrađuje i ne koristi.
- Evidentno je da se niko ne grabi da radi u poljoprivredi i u tome smo prvi, a imamo plan da ostvarimo i partnerstvo u dijelu mesne industrije - kazao je Bokan u intervjuu za naš portal.
Prema najavama, plan je da već ove godine krenu sa dvostrukovećim proizvodnim kapacitetima. Fabrika će se snabdijevati domaćim krompirom, a planirano je da u početku proizvodi čips, dok će kasnije biti otvorene i linije za flips, krompir pire i pomfrit.
Povodom obilježavanja Dana jabuka, iz kompanije su najavili da imaju ambiciju da postanu crnogorski nacionalni brend koji će biti oličenje kvaliteta kako primarnih, tako i proizvoda iz prerade, te da im je cilj da proizvedu oko 2.000 tona u pet sorti jabuka.
Kako je naveo, ova fabrika biće dobra prilika za sve poljoprivredne proizvođače iz Malesije koji žele da se bave proizvodnjom suncokreta, pošto do sada u našem području nijesmo imali proizvode ove vrste. Otvaranjem fabrike će se, kazao je, garantovati i prodaja proizvodnje.
Markoč je kazala da proizvodni program Barsko zlato obuhvata tri proizvoda - ekstra-djevičansko maslinovo ulje, djevičansko maslinovo ulje i maslinovo ulje sa kantarionom. Međutim, u planu je i kontinuirano proširenje i obogaćivanje lepeze proizvoda Barske uljare, uvođenjem stone konzumne masline sorte Žutica, zatim maslinovo ulje sa drugim aromatičnim i ljekovitim biljem (na primjer lavanda i ruzmarin), pašteta od masline i slično.
Kompletnu listu investicija u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije pogledajte OVDJE.
Pozivamo vas da vidite i koje su to investicije obilježile 2022. godinu u oblasti ritejla i komunalne infrastrukture i energetike.