BiH bi mogla ostati bez novca od projekata za zapadni Balkan vrednih milijardu evra

BiH bi mogla ugroziti svoju šansu da iskoristi sredstva iz energetskog programa EU vrijednog milijardu evra za zapadni Balkan ako ne usvoji osnovne propise koji se tiču energetske politike.

Napomene radi, kada su u pitanju električna energija i gas, Energetska zajednica ne traži ni da se nadležnosti iz oblasti energetike prebace na državu, niti da se vrate entitetima, već traži jedinstveni regulatorni okvir na nivou BiH.

Problem u BiH nije u tome da EU traži jedan ili drugi pristup, već što u dva entiteta postoje potpuno različiti koncepti, koji onemogućavaju da se na nivou BiH usaglase zakonski i regulatorni okvir.

Na primjer, zakon o gasu na nivou države ne bi morao ni da oduzima niti da vraća nadležnosti iz oblasti gasa, nego da uspostavi isti okvir na nivou cijele države. Akcenat tog zakona je na usvajanju obaveza EU koje se odnose na odvajanje proizvođača od distributera i potpuno omogućavanje pristupa trećoj strani tržištima u BiH.

Sudeći prema posljednjem izvještaju Energetske zajednice, oba entiteta su oba ova uslova u velikoj mjeri već ispunila na entitetskim nivoima. EU želi da se ta rješenja urede državnim zakonom da bi se spriječila razilaženja i omogućio jedinstveni okvir, a ne nužno da se mijenjaju nadležnosti.

Nezavisnim je nezvanično rečeno da pomoć od 70 mil EUR, koju EU dodjeljuje BiH za pomoć socijalnim kategorijama zbog povećanih računa za struju, neće biti ugrožena najnovijim svađama u BiH o energetskoj politici.

Njihov sagovornik je objasnio da će osnovni problem za povlačenje milijardi iz evropskih fondova za energetiku biti slaba pripremljenost institucija, s obzirom na to da su druge države u regionu angažovale sve svoje resurse da pripreme projekte koje će EU moći da finansira. Iz objašnjenja koje su dobili proističe da će BiH najvjerovatnije izgubiti mogućnost da iskoristi evropski novac u vidu grantova i jeftinih zajmova, ali ne zato što EU tražili da energetika bude na državnom nivou ili na nivou entiteta, već zato što posvađane bh. institucije bez vizije kako dekarbonizovati ekonomiju neće uspjeti da kandiduju kvalitetne projekte.

Iako postoje tvrdnje u javnosti da je EU protiv interkonektora između Republike Srpske i Srbije, to nije tačno, jer EU insistira samo na tome da svi projekti koji se sprovode budu u skladu s Trećim energetskim paketom, što će ovaj interkonektor biti. Ono što je tačno je da EU neće htjeti da finansira taj projekt jer smatra da BiH treba da investira u projekte koji diverzifikuju snabdijevanje energijom, što u praksi znači da bi BiH trebalo da gradi konektore na zapadu zemlje, jer na istoku već postoji infrastruktura koja BiH povezuje s ruskim gasom, koji je i dalje jedini dobavljač. Svojim pravilima EU ne propisuje BiH čiji gas treba da kupuje ili dobavlja, nego da ima mogućnost da gas dobavlja od različitih proizvođača i time ojača svoju energetsku bezbjednost u slučaju da jedan izvor prekine snabdijevanje ili značajno poveća cijene.

Milorad Dodik, predsjednik RS, juče je indirektno ukazao na to da će biti moguće postići dogovor koji će odblokirati Istočnu interkonekciju i istovremeno omogućiti ono što žele Bošnjaci i Hrvati, da se na zapadu sa Hrvatskom napravi nova interkonekcija koja bi povlačila tekući gas s terminala na Krku.

Najnoviji spor u BiH započeo je nakon što je Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, u proceduru uputio novi državni zakon o gasu, koji iritira predstavnike RS jer uzima entitetske nadležnosti. U saopštenju koje je poslato iz njegovog kabineta tvrdi se da je prijedlog zakona zasnovan na odredbama Ustava BiH, preuzetim obavezama prema EU i Energetskoj zajednici, a s ciljem uspostavljanja jasnih pravila u sektoru prirodnog gasa i razvoja tržišta i konkurencije u skladu s važećim energetskim paketima EU.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da neće podržati Bećirovićev prijedlog jer tvrdi da predstavlja napad na ustavne nadležnosti RS.

- RS je donijela zakone o gasu, električnoj energiji i obnovljivim izvorima energije i sva ova zakonska rješenja imaju podršku Energetske zajednice. Ova činjenica isticana je u svakom razgovoru koji sam vodio s predstavnicima Energetske zajednice. Problem je u FBiH - naglasio je Košarac, kako prenosi Srna.

Osim toga, Košarac je zaprijetio da će blokirati sve projekte iz oblasti energetike u FBiH ako taj entitet blokira interkonekciju između RS i Srbije. Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da ovu Košarčevu izjavu smatra kao prijetnju i dodao da je to neprihvatljivo.

Dodik je kazao da je vrijeme da se odblokiraju i projekti koji su na čekanju u RS, napomenuvši da ako Njemačka ne ukloni blokadu sredstava koje RS treba da dobije za izgradnju koridora 5c, RS će sredstva potražiti na drugom mjestu.

Predsjedništvo BiH

Ministarstvo spoljne trgovine

Energetska zajednica

Trećim energetski paket

interkonektor između Republike Srpske i Srbije

Staša Košarac

Milorad Dodik

Denis Bećirović

diverzifikacija snadbevanja gasom

gasna politika