Devet murala krasi stare objekte - Zidno slikarstvo brendira Prijedor kao grad likovnih umetnika (FOTO)

Prijedor je u novembru prošle godine dobio deveti mural, a riječ je o radu "Obična vila" autorke Jane Danilović, oslikanom na zgradi bivše Jugobanke.

Ono što je specifično za posljednji mural jeste da je rad izabran pozivnim konkursom, za razliku od prethodnih godina kada su birani međunarodnim javnim konkursom.

- Shvatili smo da na ovaj način podižemo kvalitet samih prijedloga. U uži izbor je odabrano pet umjetnika koji imaju ozbiljne karijere i stručni žiri je odabrao mural Jane Danilović, inače djevojke koja je doktorirala zidnu umjetnost i vrlo je poznata u svijetu murala - rekao je prilikom zvaničnog otvaranja murala predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Prijedor Boris Eremić.

Inače, projekat "Prijedor grad murala" od 2013. godine Udruženje likovnih umjetnika Prijedor realizuje zajedno sa Udruženjem Program Prijedor iz Trenta u Italiji i Gradom Prijedorom, a u znak sjećanja na trentinsku umjetnicu Paolu de Manikor koja je 1998. oslikala prvi mural u Prijedoru.

Podsjetimo, grad Prijedor već krase murali "Šeširdžija" Nataše Konjević iz Banjaluke, "Transformacija" mađarskog strit-art umjetnika Atile Samožija Vidama, "Vrt" rumunskog autora Raula Opree Sadoa, "Grad" umjetničke grupe Dim Tim iz Beograda, "Negdje između početka i kraja" Selvera Begića iz Banjaluke, "Game on" Ljubiše Pušca iz Omarske, "What is inside" (Šta je unutra) Andreja Žikića Arteza iz Beograda te "Nebo je granica" Dragana Inđića iz Prijedora.

Kako je ranije izjavio za medije predsjednik Eremić, murali, odnosno zidno slikarstvo, idealni su za brendiranje Prijedora kao grada likovnih umjetnika.

- Mural je ulična umjetnost koja na jedan način korespondira s posmatračima, jer samim svojim formatom, lokacijom i izborom tema i oni su u nemogućnosti da ga ne gledaju. On na neki način mijenja percepciju građanstva u tom javnom prostoru i zato je bitan kao valorizacija Prijedora kao grada slikara i mislim da nismo pogriješili.

Prijedor se s pravom može nazvati gradom likovnih umjetnika, jer u proteklih stotinu godina iz ovog grada potiče stotinu likovnih umjetnika, među kojima je polovina akademski obrazovanih. Svjetskoj i domaćoj javnosti najpoznatiji su slikari Radovan Kragulj, Dragutin Mitrinović, Dragan Dragić, Milan Četić, grafičar Branko Miljuš, vajar Sreten Stojanović.