U Crnu Goru iz Hrvatske stiže više od pola veka star trajekt "Prizna"

Prvi od ukupno šest trajekata za čiju je hitnu kupovinu ili iznajmljivanje Javno preduzeće Morsko dobro iz Budve dobilo zeleno svjetlo Vlade, brod "Prizna", trebalo bi da do kraja naredne nedjelje stigne u Boku Kotorsku, saznaju Vijesti.

Prema nezvaničnim informacijama Morsko dobro je već u Hrvatskoj kupilo ovaj brod koji je tamošnji državni brodar Jadrolinija iz Rijeke, nedavno rashodovala zbog starosti i nedovoljnih kapaciteta.

"Priznu" je Jadrolinija kupila 1991. kao posljednji trajekt kojeg je ta kompanija nabavila u vrijeme bivše SFRJ, a do prije nekoliko godina ovaj trajekt male obalne plovidbe je u floti hrvatskog državnog brodara plovio na liniji između luke Prizna u Podvelebitskom kanalu i luke Žigljen na ostvu Pag, odnosno između Biograda i luke Tkon na ostrvu Pašman.

Obje linije su u jednom pravcu znatno duže i na njima vožnja traje tri, odnosno preko četiri puta duže od sedmominutne plovidbe trajekta na liniji Kamenari-Lepetane u Boki.

Zbog zastarjelosti i nedovoljnih kapaciteta za potrebe prevoza na linijama na kojima je do sada koristila ovaj trajekt, Jadrolinija je "Priznu" nedavno prodala kompaniji ABM Tours iz Neviđana na Pašmanu.

Ovaj brod je, inače, izgrađen 1970. godine u Švedskoj u brodogradilištu Kalmar Varv A/B u Kalmaru kao novogradnja 428 pod imenom "FÄRJA 61/290" za Svenska Staten Vägverk. Godine 1982. brod kupuje Lundby Industri & Handels A/B, pa je trajekt preimenovan u "GODSFÄRJA 61/290" sa lukom upisa Geteborg, a devet godina kasnije ovaj trajekt od 354 bruto-tone, dužine 65, širine 11,7 i gaza od 2,2 metra, došao je na Jadran kada ga je kupila Jadrolinija i dala mu novo ime "Prizna".

Godine 2016. brod je rekonstruisan dogradnjom nove palube za putnike iznad glavne palube za vozila, a promijenjeni su mu i motori. Iako je star 53 godine, po čemu je stariji od polovine brodova iz flote od šest trajekata kompanije Pomorski saobraćaj iz Kamenara koja je bila doskorašnji operater linije preko tjesnaca Verige, dobro upućeni krugovi kažu da je "Prizna" i daje u odličnom tehničkom stanju. Ovaj brod, koji može ukrcati do 60 automobila i 330 putnika, sa maksimalnom brzinom od osam čvorova, pogone dva dizel motora Scania ukupne snage 1.000 konja.

Kupovinu broda koji je jedno od rijetkih raspoloživih plovila za prodaju ili iznajmljivanje u Hrvatskoj sa još uvijek validnim papirima i klasom putničkog roro broda (trajekta), Morsko dobro je odradilo pod za sada crnogorskoj javnosti nepoznatim uslovima.

Vlada je na sjednici u petak dala saglasnost Morskom dobru da po hitnom postupku javne nabavke kupi ili zakupi do šest trajekata za jedinu trajektnu liniju kojom državna firma zvanično upravlja od 18. februara.

Pomorski saobraćaj je trajektnu liniju u Boki održavao decenijama, a posljednji pravni osnov za to bio joj je ugovor koji je Pomorski saobraćaj tada još kompanija u državnom vlasništvu, sklopila u februaru 2004. sa Morskim dobrom o zakupu operativnih obala trajektnih pristaništa u Lepetanima i Kamenarima.

Nekoliko mjeseci kasnije Pomorski saobraćaj je privatizovan bez javnog tendera, kupovinom državnih akcija na berzi 2004. godine. Za tu kompaniju je firma Prohouse podgoričkih biznismena braće Dušana i Dejana Bana i Željka Mihailovića, državi platila 1,2 mil EUR, od čega samo 680.000 eura u kešu, a ostatak u obveznicama stare devizne štednje koje je prethodno kupila po diskontovanim cijenama.

Za održavanje linije koja im je donosila milionske prihode, vlasnici Pomorskog saobraćaja su Morskom dobru prema ugovoru iz 2004. plaćali naknadu u visini od četiri odsto prihoda od prodatih voznih karata, što je godišnje iznosilo između 200 i 300 hiljada eura. Ugovor je istekao krajem 2018. da bi ga u avgustu naredne godine do daljeg, odnosno do izbora koncesionara kojem će se dugoročno povjeriti trajektna djelatnost, aneksom ugovora iz 2004. produžila Vlada premijera Duška Markovića (DPS).

Taj aneks formalno je pokrio i period od 1. januara 2019. do avgusta te godine. Trajektna linija se može dodijeliti samo po Zakonu o koncesiji. Taj zakon je postojao i 2019. godine i tadašnja Vlada je tada mogla pokrenuti proceduru dodjele koncesije.

To je zaključkom Vlade kojom je produženo trajanje ugovora Pomorskom saobraćaju do momenta dodjele koncesije i bilo dato u obavezu tadašnjem Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, ali prvo tadašnji ministar Osman Nurković, a potom ni njegovi nasljednici Mladen Bojanić i Ervin Ibrahimović nisu ništa uradili da tu obavezu ispune.

Odredbama aneksa definisane su situacije kada Morsko dobro može jednostrano raskinuti ugovor.

Javnosti nije poznato da se ijedna od tih situacija desila do 15. februara ove godine, kada je Upravni odbor državne firme sa Blažom Rađenovićem (URA) na čelu, usvojio zaključak da je ugovor sa Pomorskim saobraćajem "prestao da važi", a zbog čega je kompanija braće Ban najavila da će tužiti državu i tražiti odštetu. Pomorski saobraćaj je Privrednom sudu podnio zahtjev za izricanje privremene mjere kojom bi se toj kompaniji vratila linija Kamenari-Lepetane, do konačnog rješavanja parnice koju će ona pokrenuti protiv države zbog, kako smatraju, nezakonitog raskida validnog ugovora.

Vlasnici Pomorskog saobraćaja su proteklih 19 godina ostvarivali milionske profite, ali su povećali i flotu u koju su uvrštena i dva u međuvremenu sagrađena potpuno nova veća trajekta "Grbalj" 2009. i "Teodo" 2011. godine. Trajekti ove firme prestali su da saobraćaju na liniji Kamenari-Lepetane u ponoć 17. februara, jer su tog dana od Morskog dobra dobili dopis da su ugovor i njegov aneks "prestali da važe". Od tada Morsko dobro putnike prevozi malim trajektom-brodom "Vasilije", koji mu je besplatno ustupila građevinska kompanija Briv Construction.

"Vasilije", koji je sagrađen 1978. godine, nije bio registrovan kao putnički brod (trajekt), već teretni brod za prevoz građevinske operative, a Morsko dobro nije registrovano za obavljanje trajektne djelatnosti, zbog čega i ne naplaćuje korisnicima usluga "Vasilija" prevoz, niti su automobili i putnici koji se voze tim brodom trenutno pokriveni obaveznim osiguranjem. Sve te nepravilnosti do sada nisu izazvale reakciju nadležnih inspekcija i one ne preduzimaju mjere koje u redovnim okolnostima primjenjuju.

Tehnički inspektorat Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, prošle sedmice je obavio vanredni tehnički pregled "Vasilija" čija je manjkava oprema za spasavanje na brzinu dopunjavana hitnom kupovinom nedostajućih pojaseva i plutača za spasavanje, pa je brod i zvanično sertifikovan za obavljanje prekomorskog prevoza vozila i putnika.

Vlada je u petak donijela zaključak po kome će Morsko dobro u narednih 30 dana uraditi rebalans svog budžeta, kako bi obezbijedilo novac za nabavku trajekta. Budući da kompletan budžet te državne firme za 2023. iznosi 7,8 mil EUR, što nije ni izbliza dovoljno za kupovinu šest polovnih, a kamoli novih trajekata, ostaje da se vidi kako će Morsko dobro realizovati zadatak koji mu je Vlada povjerila da supstituiše kompletnu flotu dosadašnjeg operatera trajektne linije u Boki i građanima i turistima na vrijeme za sezonu, obezbijedi makar približno kvalitetan servis na toj liniji.

Vlada i Morsko dobro, iako su obećavali, nisu odgovorili na pitanja koja su im Vijesti uputile prošle nedjelje u vezi sa brojnim nelogičnostima, improvizacijama i otvorenim nezakonitostima u postupku preuzimanja trajektne linije u Boki.

Morsko dobro i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU) koje vodi Rađenovićeva stranačka koleginica Ana Novaković Đurović (URA) nisu odgovorili na pitanje kako je Vlada na predlog tog Ministarstva odredila Morsko dobro koje nije registrovano, niti ima kadrovske ni tehničke kapacitete da se bavi tom djelatnošću, da preuzme održavanje jedine trajektne linije u državi. Ministarstvo je oćutalo i pitanje u kojem članu Zakona o morskom dobru je Vlada našla uporište da Morsko dobro obaveže da preuzme organizaciju i održavanje funkcionisanja trajektne linije.

Iz Morskog dobra nijesu objasnili kako su 15. februara donijeli zaključke u kojima je konstatovano da je Ugovor o korišćenju morskog dobra sa Pomorskim saobraćajem iz 2004. sa aneksom iz 2019. "prestao da važi kada takvo nešto nije u skladu sa članovima 10 i 11 Zakona o morskom dobru, odnosno samim tim Ugovrom i Aneksom".

- Konkretno, koje odredbe Ugovora iz 2004. i njegovog Aneksa iz 2019. je prema viđenju Morskog dobra prekršio Pomorski saobraćaj da bi taj aranžman mogao biti jednostrano raskinut - pitanje je na koje iz državne firme nije odgovoreno, kao ni na traženje da objasne zašto je Rađenović 18. februara obmanuo javnost, tvrdeći da se "Vasilije" na liniji Kamenari-Lepetane pojavio sa dva sata zakašnjenja zbog navodnog zauzeća kompletne operativne obale trajektnog pristaništa u Kamenarima od strane vezanih brodova Pomorskog saobraćaja i samim time, nemogućnost pristajanja "Vasilija" na tom pristaništu, kada to nije bilo tačno, a za što postoje video i foto dokazi.

U cijelu priču oko trajekata u Boki uopšte se ne uključuje resorno Ministarstvo kapitalnih investicija u čijoj je nadležnosti pomorska privreda, ali i sistem pomorske uprave, dok se njome bavi nenadležno Ministarstvo ekologije MEPU i Morsko dobro koje uopšte nije osposobljeno, ali ni registrovano za obavljanje pomorske djelatnosti.

Vlada je 17. februara dala saglasnost na izmjenu Statuta Morskog dobra koji, kako je objašnjeno, daje pravni osnov da se firma sada bavi i trajektnom djelatnošću. Vlada je to uradila iako ona nije zvanični osnivač ove državne firme, već je to Skupština Crne Gore.

U Statutu se sada navodi da se, pored pretežne djelatnosti preduzeća koja se odnosi na upravljanje nekretninama uz naknadu, Morsko dobro može baviti "pomorskim i priobalnim prevozom putnika", kao i "prevozom putnika unutrašnjim plovnim putevima". Međutim, trajektna djelatnost nije samo prevoz putnika, već i robe (vozila i tereta u njima), što znači da je Vlada na predlog rukovodstva Morskog dobra opet usvojila pravno manjkavu izmjenu Statuta koja ovoj firmi ne omogućava da se registruje za obavljanje trajektnog prevoza. Iz ove dvije institucije, na traženje novinara, ni ovo nisu željeli da komentarišu.

Iz Vlade nisu odgovorili ni na pitanje zašto su u cijelom ovom slučaju postupili protivno zvaničnom mišljenju i preporuci institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji je na traženje Ministarstva ekologije, u maju prošle godine, Vladi preporučio da ne raskida jednostrano aranžman sa Pomorskim saobraćajem jer se država na taj način izlaže velikom riziku plaćanja visokih odštetnih zahtjeva.

- Ko će u Vladi zbog postupanja suprotno mišljenju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i eventualnih visokih finansijskih odšteta koje bi država zbog toga izvjesno mogla platiti Pomorskom saobraćaju, ako je to preduzeće tuži, personalno snositi odgovornost - još je jedno pitanje na koje Vijesti nisu dobile odgovor iz kabineta premijera Dritana Abazovića.