Crnoj Gori potrebna skijališta, ne i grad na planini

Skijalištima ne trebaju luksuzni hoteli, oni treba da se grade u gradu, a ne na planini. U Austriji je sve povezano žičarama, tako da nije problem gostu da dođe iz hotela na skijalište, kaže prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve.

On ističe da investicioni bum koji se dešava u Kolašinu i veliki broj kondo hotela koji se grade u okviru projekta ekonomskog državljanstva nije u sklopu strategije održivog razvoja. Smatra da je za sjever najbolje ulagati u sela i poljoprivredu, tj. u proizvodnju zdrave hrane, kao i izgradnju mreže žičara.

- Ne treba hotele graditi, treba sela obnavljati, kampove, katune… Država treba da pomogne proizvodnju zdrave hrane. Gosti vole da posjećuju seoska domaćinstva i da rade na poljoprivrednom imanju. To je njima zanimljivo. Na skijalištu su napravili velike kondo hotele, a tamo ne treba ništa osim skijališta. Treba da ostane čisto, eventualno da postoje mjesta, montažni objekti, gdje će ljudi da popiju, pojedu, ostave opremu - objašnjava dr Ratković.

Smatra da treba da čuvamo planine i da nije dobra strategija da se zidaju kondo hoteli i rezidencijalni objekti.

- Sa tim ništa ne postižemo. Zna se u svijetu kako se grade skijališta i koji su prateći kapaciteti. U Austriji i Švajcarskoj su primarna sela koja su povezana mrežama žičara. Hoteli su u podnožju i gostima nije problem da idu na skijališta jer postoje mreže žičare koja povezuje sva mjesta. I u svakom selu ima žičara i onda nije problem da se tamo stanuje cijele godine. Rijedak je slučaj da na skijalištima ima stambenih objekata ili hotela od tvrde gradnje - kaže Ratković napominjući da bi mreža žičara i za nas bila odlično rješenje, jer bi se time riješio i problem parkinga i saobraćajne gužve.

-Teško će se ova gradnja zaustaviti i sve ovo nije u sklopu strategije održivog razvoja ako hoćemo uopšte održivi razvoj. Moramo sela da budu dualna, a da priroda bude nedaknuta. Skijališta isto tako ne smiju biti sa vještačkim snijegom jer i to uništava prirodu. Gdje je vještački snijeg, tu trava više ne niče - naglašava Ratković.

Smatra da je za razvoj sjevera neophodno da država podrži ruralni turizam.

- Treba da država pomogne razvoj seoskih domaćinstava. Da imaju seoske puteve, panoramske ceste, struju, vodu, kompletnu infrastrukturu i da se za poljoprivredu daju projekti. Za održivi turizam treba da vratimo sela, da tamo bude i sitna i krupna stoka. Onda ljeti ima šetnje, branja cvijeća, plodova. Treba organizovati događaje kao što je berba borovnica koja treba da bude internacionalna manifestacija. Da se prave domaći sokovi i da turisti učestvuju u tome. Gost neće da dođe tamo gdje niko da živi - poručuje Ratković.

Podsjećamo da je u Kolašinu i na skijalištima započela gradnja 10-ak hotela i nekoliko stambenih objekata prije nego su lokalna uprava i država riješile bilo koji od nekoliko krupnih infrastrukturnih problema. Od dinamike radova i količine novca zavisiće koliko će taj grad biti u stanju da odgovori zahtjevima i investitora i turista.

Luksuzni hoteli u Kolašinu, koji se grade u okviru programa ekonomskog državljanstva, zahtijevaju infrastrukturnu opremljenost na visokom nivou.

Kolašin nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i kompletiranu kanalizacionu mrežu, ali ni uredno vodosnabdijevanje. Tek predstoji rješavanje dodatnog parking prostora, a čak ni u najavi nijesu uređene autobuske stanice i pijace. Istovremeno, u tom gradu i okolini u toku je izgradnja desetak hotela, od kojih su sedam iz programa ekonomskog državljanstva. Privode se kraju i radovi na nekoliko stambeno-poslovnih objekata. Infrastrukturna nespremnost te varoši za "investicioni bum", koji je u toku, očigledna je na svakom koraku. Kojom dinamikom i kojim novcem će te "falinke" biti ispravljane, do sada nije precizno saopšteno ni sa lokalnog ni sa državnog nivoa.