Spoljnotrgovinski deficit BiH veći od 3,5 mlrd EUR
Komentari
Ilustracija (Foto: DeiMosz/shutterstock.com)
S druge strane, uvoz je za osam mjeseci iznosio 18,2 mlrd KM i manji je za 1,3% u odnosu na posmatrani period.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,4%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 7,056 mlrd KM - navodi se u objavi Agencije za statistiku BiH.
Naveli su da je izvoz u zemlje CEFTA za osam mjeseci iznosio 2,1 mlrd KM, što je manje za 5,3% u odnosu na isti period 2022. godine, dok je uvoz manji za 4,9%, a iznosio je 2,1 mlrd KM.
- Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA iznosila je 97,7%. Izvoz u zemlje EU za osam mjeseci iznosio je 8,259 mlrd KM i manji je za 6% u odnosu na isti period lani, dok je uvoz iznosio 10,651 mlrd KM i veći je za 2,4 % u odnosu na isti period 2022. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 77,5% - piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je da se neke statistički pozitivne promjene u prethodnoj godini, kada je zbog rekordnih cijena električne energije i drugih vodećih izvoznih proizvoda naš izvoz značajno povećan, nisu bile odraz održivih pozitivnih trendova.
- To se vidi sada kada su cijene nekih od naših izvoznih proizvoda ponovo niže, a nismo povećali količinski izvoz ni tih ni drugih proizvoda, niti osvojili nova tržišta. S druge strane, i dalje prekomjerno uvozimo mnogo toga što nam uopšte nije potrebno i možemo pokriti domaćom proizvodnjom, a nema adekvatne podrške vlasti domaćoj privredi da unaprijedi konkurentnost. Negativan trend, koji također pogađa naš izvoz, jeste recesija i općenito slabljenje ekonomije u Njemačkoj i drugim dijelovima EU gdje tradicionalno izvozimo, što umanjuje tražnju i za našim proizvodima - kazao je Gavran.
Istakao je da su ključni načini da se ovo popravi podrška domaćoj proizvodnji, poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti i osvajanje novih tržišta.
- Dokle god smo potpuno ovisni o dešavanjima u EU i regiji, ne možemo biti sigurni i moramo proširiti lepezu naših trgovinskih partnera. Također, dok domaće firme nemaju barem slične uslove poslovanja kao konkurencija izvana, teško mogu biti konkurentne na svjetskom tržištu. Jedna konkretna i jednostavna mjera pomoći je da ni slučajno ne smije biti poskupljenja električne energije u narednoj godini jer jedna od rijetkih konkurentskih prednosti BiH je relativno niska cijena električne energije - naveo je Gavran.
Ekonomista Slaviša Raković smatra da će teško doći do poboljšanja spoljnotrgovinskog deficita dok god struktura bh. privrede ostane takva kakva je.
- Naprotiv, postaće izazov održati deficit na održivom nivou. Ne treba zaboraviti da doznake dijaspore čine barem pedeset posto održivosti trenutne pozicije, a ostatak treba pripisati prilivima od investicija i kredita. Ovo je, naravno, gledano sa platnobilansne pozicije. Dakle, imperativ je zaustaviti trenutni trend pogoršanja i nastojati održati spoljnotrgovinski deficit u razumnim okvirima. Dugoročno je potrebno raditi na investicijama i poboljšanju strukture, ali to je zaista dugoročno - zaključio je Raković.
Tagovi:
spoljnotrgovinski deficit
uvoz i izvoz
zemlje CEFTA
pokrivenost uvoza izvozom
Igor Gavran
Slaviša Raković
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.