Bulevar Tivat-Jaz će pomoći, ali ne i rešiti probleme sa gužvama - Bolja opcija izgradnja obilaznica iznad Tivta i Budve?

Bulevar Tivat-Jaz neće riješiti problem saobraćajnih gužvi na ovom dijelu primorja, slažu se stručnjaci, odgovorni u Upravi za saobraćaj, ali i političari koji su na čelu države.

Bulevar, koji sa tivatske strane počinje kod postojećeg kružnog toka u Kukuljini, ide kroz srce Grblja trasom postojeće magistrale u dužini od 16 kilometara i širini od 22 metra, te se završava novim kružnim tokom koji će biti izgrađen na aktuelnom skretanju za plaže Jaz i Trsteno, prije uspona magistrale za tunel Mogren. To znači da će se sav duplo uvećani saobraćaj sa buduće dvije trake bulevara iz pravca Tivta, opet "ulivati" u samo dvije trake koje idu preko Mogrena i ulaze u Budvu, te će saobraćajni haos na prilazu metropoli turizma biti još gori. Isti slučaj je i u obrnutom pravcu prema Tivtu gdje će buduće dvije umjesto sadašnje jedne kolovozne trake, dupirani saobraćaj opet dovoditi na samo dvije trake Jadanske magistrale u Tivtu koja je ovdje svedena na običnu gradsku ulicu i ljeti je konstantno zakrčena.

Izgradnja ove saobraćajnice koštaće najmanje između 70 i 80 mil EUR, a tačna računica zavisi od troška eksproprijacije brojne privatne imovine (imanja, pojedinih kuća i poslovnih prostora) koje država treba da uzme ljudima u Grblju da bi, paralelno sa aktuelnom trasom Jadranske magistrale koja ovdje ima dvije trake, sagradila još dvije kolovozne trake i pride dodatni cjevovod za Regionalni vodovodni sistem za snabdijevanje Tivta, Kotora i Herceg Novog.

- Niko nije rekao da će jedna saobraćajnica da riješi sve probleme u Crnoj Gori, naravno da neće, mi moramo da radimo i druge saobraćajnice, istina, moramo biti brži, ali za to je potrebno promijeniti Zakon o eksproprijaciji - kazao je nedavno u Tivtu premijer Dritan Abazović, upitan zašto radovi koji su otvreni 11. avgusta kasne.

On je priznao da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, investitoru izgradnje bulevara Upravi za saobraćaj nije izdalo građevinsku dozvolu jer nije završena eksproprijacija privatne imovine.

Abazović ni na ceremoniji 11. avgusta nije govorio o bulevaru kao konačnom rješenju problema saobraćajnih gužvi između Tivta i Budve koji je sa 30.000 vozila, koliko ljeti u prosjeku za 24 sata njime prođe, najopterećeniji putni pravac u Crnoj Gori.

- Nadam se za dvije godine da ćemo svjedočiti otvaranju bulevara od 16 kilometara, koji će značajno pomoći odvijanje saobraćaja između Budve i Tivta - rekao je u avgustu premijer.

Iz Direkcije za saobraćaj (sadašnje Uprave za saobraćaj) su prije četiri godine tokom javne rasprave potvrdili da ovako zamišljeni bulevar koji se završava kod skretanja za Jaz, nije predviđen da se tu spoji na trasu buduće budvanske zaobilaznice.

- Projekat zaobilaznice je u poodmakloj fazi i definisana je druga lokacija kontaktne tačke, odnosno lokacija između mosta ka Kotoru i puta koji vodi ka Terni u Lastvi Grbaljskoj - kazali su tada iz Direkcije.

Direkcija je te 2019. godine indirektno priznala da je bulevar Tivat-Jaz samo parcijalno rješenje problema gužvi na ovom dijelu primorja.

- Put sa četiri trake je projektovan radi boljeg protoka saobraćaja duž cijele dionice - bio je zvanični odgovor ovog organa na brojne primjedbe koje mještani Tivta, Grblja, Kotora i Budve ponavljaju do danas - da bulevar neće riješiti problem ljetnjih saobraćajnih kolapsa u tim gradovima, jer njega ne izazivaju mještani i turisti koji borave u Tivtu, Kotoru i Budvi, već prvenstveno tranzitni saobraćaj koji prolazi ovim dijelom primorja južno prema Baru, Ulcinju i Albaniji, odnosno prema Podgorici i dalje ka Kosovu, odnosno prolazi sjeverno prema Hrvatskoj i BiH.

- Predmetna saobraćajnica se rekonstruiše u saobraćajnicu bulevarskog tipa, što Prostorni plan Crne Gore potkrepljuje i činjenicom da je za tranzitni saobraćaj definisan koridor "brze magistrale" koji ide zaleđem primorskih gradova - zvanično je odgovorila Direkcija za saobraćaj nezadovoljnim građanima 2019.

Grbljani koji su u nedjelju održali novi protest protiv gradnje bulevara ponovili su da su u međuvremenu "kontaktirali stručnjake, od kojih su dobili informaciju da postoji mnogo alternativnih rješenja koja bi bila na zadovoljstvo građana i države".

- Problem nije u protoku saobraćaja postojećim magistralnim putem Tivat-Jaz, već prilaz Tivtu, Kotoru i Budvi - naglasio je Milan Đurić iz organizacionog odbora protesta protiv bulevara.

Saobraćajni stručnjaci i ranije su upozoravali da četiri trake od Tivta do Jaza ne znače ništa jer se sav saobraćaj sa njih onda opet u uliva u uske dvije trake postojeće magistrale na Mogrenu, odnosno u Tivtu, te da bi mnogo više efekta bilo da se novac koji će se potrošiti na bulevar, usmjeriti na gradnju zaobilaznica iznad Tivta i Budve jer osnovni problem ovdje predstavlja tranzitni saobraćaj.

Na pitanje Vijesti zašto se ulaže skoro 70 mil EUR na način koji neće riješiti ključni problem, te zašto se taj novac nije usmjerio u zaobilaznice oko Tivta i Budve, direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović 11. avgusta je kazao da "pitanje redosljeda kojim će se odvijati određeni projekti ima previše nekih stvari koje moramo zadovoljiti".

- Za bulevar Tivat-Jaz smo imali urađen projekati što nam je omogućilo da brže reagujemo. U svakom slučaju i ova investicija u bulevar, neće usporavati druge neke investicije koje u narednom periodu namjeravamo da realizujemo - kazao je Vuksanović.

Rekonstrukcija ove dionice Jadranske magistrale Tivat-Jaz u bulevar podrazumijeva pravljenje saobraćajnice koja će imati po dvije kolovozne trake u pravcu kretanja, obostrane trotoare, razdjelni pojas i čak 14 kružnih tokova na dijelu kroz Grbalj. To će značajno smanjiti i brzinu kretanja vozila na ovoj dionici jer je njen veći dio u naseljenim mjestima gdje će ograničenje brzine biti 50 kilometara na sat.

U skladu sa zahtjevima EBRD banke, iz čijih se kreditnih sredstava finansira ovaj projekat, za izvođenje radova je izabran kineski konzorcijum Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation Co., Ltd & Shandong Luqiao Group Co Ltd, čija je ponuda bila 53.915.262 eura bez PDV-a.