Zabraniti pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište

Fokus na ruralnom razvoju u Nacrtu prostornog plana ističe značaj poljoprivrede kao ključnog elementa za budući razvoj zemlje. Posebni ciljevi u narednih 20 godina usmjereni su ka zaštiti postojećeg potencijala poljoprivrednog zemljišta od dalje degradacije i pretvaranja u građevinsko, kazao je Pobjedi prof. dr Goran Škatarić.

Po njegovim riječima u dokumentu se ističu demografski problemi i tendencije, gdje su preseljavanje mlađe populacije iz ruralnih u urbane sredine i promjene u strukturi naselja predstavljane kao značajan demografski izazov.

Autori se bave pitanjima zemljišnih resura, poljoprivrede i ruralnog razvoja i ukazuju na smanjenje broja stanovnika na ruralnim područjima koje ima i imaće negativne posljedice po poljoprivredu.

- Što se tiče demografskih politika autori predlažu niz mjera za sjeverni region, sa ciljem zaustavljanja odliva stanovništva, kao što su promocija kulturnog nasljeđa, tradicije, eko i etno turizma te ruralnog i zdravstvenog turizma. Iz ugla nauke i struke koja se bavi poljoprivredom i ruralnim razvojem, pravilno je isticanje mjera koje mogu privući turiste i investicije na ruralna područja, doprinoseći ekonomskom razvoju i zadržavanju stanovništva na ovim područjima - poručuje Škatarić.

Nacrt prostornog plana, navodi, promoviše razvoj turizma na ruralnim područjima, kroz stvaranje turističkih zona u ruralnom zaleđu svih diskutovanih područja, što može unaprijediti ekonomske mogućnosti sela i očuvati prirodnu i kulturnu baštinu, a ključno je i unapređenje putne infrastrukture u privrednim šumama. Osim što omogućava efikasniju upotrebu šuma, to takođe podstiče razvoj ekoturizma, jača protivpožarnu zaštitu i doprinosi boljim uslovima života na ruralnim područjima.

Vizija razvoja Crne Gore do 2040. godine obuhvata analizu saobraćajne dostupnosti, energetsku nezavisnost te uređenija urbana i ruralna naselja, a sve sa ciljem posticaja za ekonomski razvijenu državu na Balkanu sa dobrim ekonomskim i kulturnim odnosima u regionu i Evropi.

- Obezbjeđivanje stabilne ponude hrane, prihvatljive u pogledu kvaliteta i cijena, te unapređivanje životnog standarda seoskog stanovništva uz očuvanje tradicionalnih vrijednosti i jačanje konkurentnosti proizvođača hrane su predstavljeni kao osnovni dugoročni ciljevi razvoja crnogorske poljoprivrede - tvrdi Škatarić.

Aktiviranje trenutno nekorišćenog poljoprivrednog zemljišta i povećanje površina poljoprivrednog zemljišta za korišćenje je jedan od prioritetnih prijedloga, a ovo uključuje povećanje obima poljoprivredne proizvodnje do nivoa optimalnog i dugoročno održivog korišćenja resursa.

- U posebnim ciljevima se ističe važnost smanjenja uvoza hrane, posebno voća, povrća, mlijeka i mesa; unapređenje organske proizvodnje u svim oblastima. Poboljšanje uslova života na selu kako bi se zaustavila depopulacija je predstavljeno kao jedna od bitnih mjera, a ova mjera je uparena sa razvojem turističkih i ugostiteljskih usluga na farmama, te povezivanjem primarnih proizvođača sa prerađivačima i turizmom, zajedno sa udruživanjem malih proizvođača u asocijacije radi zajedničkog nastupa na tržištu - naglasio je Škatarić.

Plan prepoznaje da podrška realizaciji prostornog plana zahtijeva sveobuhvatan pristup zemljišnoj politici. To uključuje instrumente kao što su planiranje, poreska politika, tržište zemljišta i finansijska politika. Implementacija svih navedenih mjera ima potencijal da pozitivno utiče na ruralna područja i održiv razvoj Crne Gore u budućnosti.

Sa druge strane, kako ističe, potreba za implementacijom je jedna od slabih strana jer dokumenti i planovi mogu biti odlični, ali ključno je osigurati njihovu stvarnu primjenu kako bi se ostvarili ciljevi.

- Nedostatak sprovođenja navedenog, može ograničiti stvarni uticaj Plana. Ostvarivanje održivosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju zahtijeva dugoročne napore i konzistentnost u sprovođenju mjera. Održivost i ekološki aspekti su prilike koje mogu dovesti do unapređenja poljoprivrede i šumarstva uz očuvanje okoline što dalje može privući ekološki osviješćene potrošače i tržišta. Kao školovani istraživač iz ove oblasti pozdravljam rizike koje su autori podvukli što se tiče demografskih izazova - ističe Škatarić.