Turistička zemlja bez plana za turizam

Crna Gora je evropska zemlja sa najvećim učešćem turizma u bruto domaćem proizvodu (BDP), a istovremeno država koja najmanje ulaže u podršku i promociju turizma u odnosu na BDP, saopštila je direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO) Ana Tripković Marković na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.

Sjednica je održana kao konsultativno saslušanje na temu "Priprema ljetnje turističke sezone za 2024. godinu, sa posebnim osvrtom na uticaj na budžet i status realizacije zimske turističke sezone", na kojoj su na pitanja poslanika odgovarali predstavnici Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i NTO-a.

Neki od zaključaka tokom rasprave su da je potrebno povećati izdvajanje novca Ministarstvu turizma i NTO za promociju ove djelatnosti, povezati sve nadležne institucije kako bi se riješio problem sa zastojem u izgradnji započetih skijališta, povećati aviodostupnost Cne Gore uvođenjem novih avio prevoznika i letova, regulisati pravni i urbanistički status seoskih domaćinstava koje se bave turizmom, urediti i zaštititi status turističkih vodiča i prevoznika, poboljšati saobraćajnu i drugu infrastrukturu u turističkim centrima i selima sa turističkim potencijalom,...

Sa predstavljenim problemima biće upoznato i Koordinaciono tijelo za pripremu i praćenje odvijanja turističkih sezona koje će imati sastanak naredne sedmice.

Državni sekretar u Ministarstvu turizma Nenad Vitomirović kazao je poslanicima da je novi tim u ovom resoru tek preuzeo dužnosti i da ne mogu dati odgovore na sva pitanja.

- Nije bilo planskog razvoja turizma proteklih godina i zbog toga imamo veliki broj problema. Mi sada svi zajedno treba da napravimo put kako rješavati te probleme. Siva zona kod izdavanja smještaja je velika. Pričamo o tome da li i kao fiskalizovati izdavanje smještaja u katunima, a do mnogih sela nemamo osnovnu infrastrukturu. Potrebno je prvo izgraditi komunalnu infrastrukturu a tek onda turističku - kazao je Vitomirović.

Na početku sjednice predsjednik odbora Dejan Đurović je kazao da je dobio izvinjenje od ministra turizma Vladimira Martinovića koji usljed zdravstvenog stanja otežano govori, pa će imati samo uvodnu analizu i napustiti sjednici a na pitanja će odgovarati njegovi saradnici. Martinović je zatim najavio aktivnosti ministarstva na pripremi sezone, projekte koji će biti nastavljeni i kazao da pripremaju izmjene zakona o turizmu i ugostiteljstvu, o boravišnim taksama i o turističkim organizacijama.

Đurović je pitao direktoricu NTO o finansijama te institucije, kao i da li je potcijenjen plan prihoda od turizma u narednoj godini od 1,37 mlrd EUR jer je skoro toliko ostvareno ove godine za devet mjeseci. Ukupni budžet NTO za narednu godinu iznosi 3,1 mil EUR.

Tripković Marković je kazala da problem sa finansiranjem NTO postoji već godinama i da ga treba riješiti.

- Lokalne turističke organizacije imaju svoje računa i oni direktno dobijaju prihode od boravišnih i turističkih taksi i članarina. NTO to nema već se dio novca od tih taksi koji pripada nama usmjerava na račun Ministarstva finansija, a ono nam novac prosljeđuje na osnovu projekata koji su prihvaćeni budžetom. U posljednje tri godine za sedam miliona je bila veća suma koju je od tih taksi naplatilo ministarstvo finansija, a koje nam nisu proslijeđene. To je naslijeđena praksa koju treba rješiti. Zamislite šta smo dodatno mogli uraditi sa tih sedam miliona eura na promociji turizma i poboljšanju aviodostupnosti - navele je Tripković Marković.

Ona je navela primjer projekta koji rade na turističkoj promociji i aviodostupnosti za tržište Velike Britanije, gdje će naredne turističke sezone postojati letovi za četiri grada - London, Birmingen, Mančester i Bristol, što je već povećalo broj rezervacija za 40% sa tog tržiša.

Poslanik SD Branislav Nenezić je kazao da je analizirajući materijal za sjednicu vidio da je NTO tražila 520.000 EUR za unapređenje turističke infrastrukture, a da im je budžetom za narednu godinu odobreno svega 45.000.

Kao probleme koje treba hitno rješavati naveo je lošu aviodostupnost jer Albanija uveliko prestiže Crnu Goru, rješavanje pitanja fiskalizacije seoskih domaćinstava jer njihova ponuda više nije nimalo jeftina, da se obezbijedi novac za unificirani sistem prijave boravišne takse, da se unaprijedi zakon o inspekcijskom nadzoru kako bi se smanjila siva ekonomija kod izdavanja smještaja, da se reguliše status turističkih vodiča i prevoznika jer se time bave i stranci bez ikakvih licenci i znanja našeg jezika,...

Poslanica Aleksandra Despotović (DPS) ukazala je na potrebu više novca za NTO, kao i za promociju turističkih destinacija na sjeveru države i domaćih poljoprivrednih proizvoda. Navela je i da je prije neki dan aerodrom Tirana imao 200 letova, a podgorički sedam i da je to porebno promijeniti.

Jelena Božović iz Nove srpske demokratije kazala je da seoska domaćinstva koja se bave turizmom treba oporezovati, ali tako da im to ne bude barijera. Ukazala je i na zastoj izgradnje najavljenih skijališta, da kupljenje žičare i gondole propadaju i da tu ima posla i za tužilaštvo, naručito u slučaju skijališta Žarski.

Đurović je pitao šta je sa terminalom 2 na tivatskom aerodromu, vodnom terminalu koji je napravljen, pa je u međuvremenu uništen, kao i da je za razvoj ovog aerodroma i turizma neophodno stvoriti uslove za noćnja slijetanja.

Predstavnici Ministarstva i turizma najavili su izmjene zakona koje treba da riješe većinu ovih poblema, kao i da će o njima upoznati Koordinaciono tijelo za pripremu sezone.

Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije kazao je da kod IPARD 3 projekta postoje 63 mil EUR iz EU fondova za razvoj poljoprivrede, od čega se značajan dio može iskoristiti za podsticaj razvoja seoskog turizma. Kazao je da je problem što zainteresovani ne mogu dobiti dozvole za izgradnju smještaja, jer zakon ne omogućava izgradnju tavih objekata na poljoprivrednom zemljištu, i da je hitno potrebno to riješiti kako novac ne bi propao