Dobit crnogorskih državnih preduzeća 250 mil EUR - Vlada će tražiti deo

Državne kompanije imaju preko 250 mil EUR vrijednu akumuliranu dobit, a koliko od toga će završiti u državnoj kasi odlučiće Vlada na preporuku Ministarstva finansija koje analizira njihovo poslovanje i potrebe za investicijama.

- Ministarstvo finansija preporučiće Vladi da i u ovoj godini ostvari svoja imovinska prava analogno prethodnim godinama. Napominjemo da je država u prethodnom periodu u kontinuitetu ostvarivala svoja imovinska prava koja proističu iz vlasništva u preduzećima, a shodno Zakonu o privrednim društvima i zaključcima koji su doneseni u prethodnom periodu - saopšteno je Vijestima na pitanje da li će predložiti da državna preduzeća uplate dobit u budžet i u kojem procentu.

Najviše neraspoređene dobiti ima Elektroprivreda 95,2 mil EUR u kojoj država ima 98% kapitala, a zatim slijede Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) sa 90 mil EUR, u kojem je 55% državnog kapitala.

Rudnik uglja Pljevlja, u kojem državna EPCG ima sto odsto kapitala, ima akumuliranu dobit od 41,2 mil EUR.

Nepodijeljenu dobit na svojim računima imaju i Marina Bar 3,3 mil EUR, Monteput 4,5 miliona, Pošta 3,4 miliona, Morsko dobro osam miliona, Budvanska rivijera 3,6 miliona, Aerodromi 6,9 mil EUR.

Preduzeće Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA, u kojem država Crna Gora ima osam odsto učešća, ima neraspoređenu dobit od 5,6 milijardi dinara, što je 48 mil EUR. Učešće Crne Gore u ovoj dobiti bilo bi 3,8 mil EUR.

Predlogom budžeta za ovu godinu predviđeno je da prihodi državne kase od kapitala iznose 54,5 mil EUR, ali je moguće da ta cifra bude povećana ukoliko bude postojala potrebe za novcem.

Najveća državna preduzeća, koja su akcionarska društva, odluku o podijeli dividende donijeće do kraja juna na skupštinama akcionara gdje će o tome glasati predstavnici Vlade kao akcionara. Nakon toga bi, u skladu sa donijetim odlukama, uslijedila podijela dividende prema procentu kojeg imaju akcionari.

Iz Ministarstva finansija kazali da su od početka godine do kraja aprila imali prihod od kapitala u iznosu od 11,5 mil EUR, od čega se najveći dio odnosi na uplatu dobiti od Centralne banke (CBCG) za 2022. i prošlu godinu u iznosu od 9,1 mil EUR, a i 1,7 mil EUR bio je prihod države po osnovu kamata.

- Privredna društva u većinskom vlasništvu države koja su ostvarila pozitivan poslovni rezultat u prošloj godini, a koja ne podliježu ograničenjima propisanim članom 237 i članom 266 Zakona o privrednim društvima, odnosno ograničenjima propisanim drugim posebnim zakonima i/ili osnivačkim aktima, biće u obavezi da tokom ove godine uplate dio ostvarene dobiti koji je srazmjeran udjelu vlasništva države - naveli su iz Ministarstva finansija.

Bivša Vlada je prošle godine donijela odluku da sva preduzeća u kojima je država većinski vlasnik isplate dividendu i to 30% dobiti iz 2021. i 70% dobiti iz 2022. godine. Međutim, naknadno je Vlada odobravala da neka preduzeća, zbog potrebe investiranja, ne isplaćuju dividendu ili da je isplate u nižim iznosima u odnosu na procente iz odluke.

Iz sadašnjeg Ministarstva finansija su kazali da u saradnji sa resornim ministarstvima analiziraju, procjenjuju i prate poslovanje svih preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo.

- Nadzor poslovanja ovih društava podrazumijeva i procjenu fiskalnih rizika, a koja uzima u obzir i komponentu planiranih investicija i izazova sa kojima se susrijeću preduzeća. Vlada će, između ostalog, na bazi rezultata prethodno pomenutih analiza i procjena donositi odluke koje se tiču preduzeća u većinski državnom vlasništvu. Naročito se vodi računa da se bilo kojom Vladinom odlukom ne ugrozi likvidnost nekog preduzeća iz sektora državnih preduzeća - naveli su iz Ministarstva.