Taso: Investicije u obnovljive izvore podstiču tehnološke inovacije

Investicije u obnovljive izvore energije podstiču tehnološke inovacije i razvoj lokalne industrije, povećavajući konkurentnost na globalnom tržištu, saopštila je ekspertkinja za obnovljivu energiju u Sekretarijatu Energetske zajednice (EZ), Naida Taso.

- Osim toga, diversifikacija energetskih izvora kroz obnovljive resurse smanjuje rizike povezane sa fluktuacijama cijena fosilnih goriva i geopolitikom, čime se povećava energetska nezavisnost i sigurnost - rekla je Taso u intervjuu za list Elektroprivreda.

Ona smatra da integracija obnovljivih izvora u energetske mreže doprinosi stabilnosti i fleksibilnosti energetskog sistema, omogućavajući bolje balansiranje potrošnje i proizvodnje energije.

- Sve ovo čini ulaganja u obnovljive izvore energije ne samo ekološki odgovornim, već i ekonomski racionalnim izborom za budućnost - tvrdi Taso.

Prema njenim riječima, investiranje u obnovljive izvore energije je od suštinske važnosti za postizanje održive budućnosti.

- Ovi izvori energije, poput solarne, vjetro, hidro i geotermalne energije, smanjuju zavisnost od fosilnih goriva, što direktno utiče na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i borbu protiv klimatskih promjena - kazala je Taso.

Ona je navela da su obnovljivi izvori energije ključni za smanjenje zagađenja vazduha i vode, što poboljšava zdravlje stanovništva i ekosistema.

- Pored ekoloških benefita, ulaganja u obnovljive izvore donose dugoročne ekonomske prednosti kroz stabilnije i predvidljivije troškove energije, smanjenje troškova uvoza energenata i stvaranje novih radnih mjesta - rekla je Taso.

Ona je ukazala da Evropska unija (EU) nudi finansiranje kao katalizator rasta kroz novi Plan rasta za Zapadni Balkan, sa ciljem približavanja regiona EU. Plan nudi prednosti članstva u EU prije pristupanja, potičući ekonomski rast i suštinsku ekonomsku konvergenciju kao ključni element za integraciju.

- Plan rasta predstavlja instrument za reformu i rast za period od ove do 2027. godine, vrijedan šest milijardi EUR. Ovaj instrument sastoji se od dvije milijarde EUR bespovratnih sredstava i četiri milijarde EUR koncesionih zajmova, s uslovima plaćanja koji su vezani uz specifične društveno-ekonomske i temeljne reforme koje treba da budu ispunjene - dodala je Taso.

Na pitanje da li zemlje regiona treba da budu složne i zajednički nastupaju ka Energetskoj zajednici u pristupu fondovima, Taso je odgovorila da za pristupanje EU fondovima, zemlje u regionu moraju dosljedno da sprovode reforme u energetskom sektoru i jačaju regionalnu saradnju.

- Energetska zajednica igra ključnu ulogu u olakšavanju ranog usvajanja i implementacije EU politika i pravnih okvira u energetskom sektoru. Elementi reformskih agendi iz Plana rasta, koji se odnose na energetsku oblast, direktno su povezani s ovom implementacijom - kazala je Taso.

Prema njenim riječima, elektroenergetski sektor zemalja regiona karakteriše kombinovana proizvodnja električne energije u termoelektranama i hidroelektranama, s naglašenim korištenjem hidroloških resursa.

- Međutim, postoji rizik povezan sa hidroenergijom, koji proizilazi iz mogućeg pogoršanja hidroloških uslova uzrokovanih klimatskim promjenama, što zahtijeva mjere prilagođavanja. Stoga je imperativ ubrzati izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana - rekla je Taso.

Ona je navela da situacija s vjetroelektranama, solarnim elektranama i drugim oblicima obnovljivih izvora energije, nije još tako zadovoljavajuća, budući da je njihov udio u ukupnoj instaliranoj snazi elektrana, kao i godišnjoj proizvodnji električne energije, i dalje relativno nizak.

- Paralelno s tim, značajan dio ukupne godišnje proizvodnje dolazi iz termoelektrana na ugalj, pa neodrživost takve strukture proizvodnih postrojenja postaje evidentna. Proizvodnja električne energije iz tih postrojenja postaće ekonomski neisplativa u kratkom i srednjoročnom periodu, zbog ciljeva dekarbonizacije u regiji, uključujući hitnu potrebu za uvođenjem cijene uglja usklađene s EU - zaključila je Taso.