Crnogorci pripremaju plan za pokrivanje nedostajuće količne struje u 2025. godini - Zamoliće privatne elektrane da pomognu državi

Ministarstvo energetike planira da od povlašćenih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, većinom privatnih vjetroelektrana i malih hidroelektrana, zatraži da u narednoj godini cijelu svoju proizvodnju ustupe Elektroprivredi (EPCG) po cijenama koje važe u Crnoj Gori kako bi bio nadoknađen dio gubitka električne energije u sistemu, jer Termoelektrana Pljevlja naredne godine neće raditi osam mjeseci zbog završetka rekonstrukcije, saopšteno je "Vijestima" iz ovog resora kojim rukovodi ministar Saša Mujović.

Zauzvrat ovim proizvođačima bi bio produžen period za godinu dana kada bi imali pravo na subvencije za energiju iz obnovljivih izvora i garantovani otkup od EPCG po ugovorenim cijenama.

- Pregovori još uvijek nisu počeli, a planirano je da ih pokrenemo krajem novembra ili početkom decembra. Kao što znate povlašćeni proizvođači električne energije imaju specijalni status i država je u obavezi da njihovu cjelokupnu proizvodnju otkupi po cijenama koje su definisane u ugovorima sa svakim od povlašćnih proizvođača. Na godišnjem nivou, konkretno za 2023. godinu, obavezni otkup električne energije od strane povlašćenih proizvođača koštao je Crnu Goru, tj. EPCG i građane skoro 48 mil EUR, za proizvedenih nešto više od 400 GWh električne energije - naveli su iz Ministarstva "Vijestima".

Od ovih 48 miliona EPCG je platila 42 miliona, a ostatak građani, što bi, kako su pojasnili iz Ministarstva, značilo da bi navedena akcija rezultirala manjim troškovima za EPCG u iznosu od 42 mil EUR.

- Intencija Ministarstva je da se postigne dogovor sa povlašćenim proizvođačima o zamrzavanju njihovog statusa tokom 2025. godine. To bi značilo da povlašćeni proizvođaci nemaju zagarantovani otkup nego da električnu energiju prodaju na tržištu, a što bi u krajnjem redukovalo troškove EPCG za oko 42 mil EUR - naveli su iz Ministarstva.

Povlašćeni proizvođači su kompanije koje su taj status dobile proteklih godina u cilju podsticaja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kojim time imaju pravo na podsticaje sa računa za električni energiju i garantovani otkup struje od EPCG prema ugovorenim cijenama bez obzira na tržišnu cijenu. Među njima su dvije privatne velike vjetroelektrane na Možuri i Krnovu, 32 male hidroelektrane i pet solarnih elektrana.

Status povlašćenog proizvođača traje 12 godina, a nekima taj rok ističe već 2027. godine, dok nekima zavisno od toga kada su ga dobili, traje do 2033. godine.

Dvije velike vjetroelektrane godišnje proizvedu oko 320 GWh, a grupa povlašćenih malih hidroelektrana oko 180 GWh. EPCG je važno da što prije dobiju odgovora, kako bi planirali svoje dalje odluke.

Sve do prije dvije godine cijena električne energije koju je povlašćenim proizvođačima plaćala EPCG uz iznos koji su dodatno dobijali kroz subvencije sa računa potrošača, bila je značajno veće od cijena na međunarodnim berzama. Međutim od tada je bilo perioda kada su cijene struje na međunarodnim berzama bile već od onih koje po ugovorima dobijaju povlašćeni proizvođači, kao što je i sada, zbog čega je dio njih otkazao ugovore o otkupu i podsticaju i izašao na tržište.

Zbog pauze u radu TE Pljevlja Crnoj Gori će naredne godine nedostajati oko 600 gigavat-sati (GWh) električne energije, dok povlašćeni proizvođači godišnje proizvedu oko 450 GWh, pa bi preostalih oko 150 do 200 GWh EPCG kupila na inostranim tržišta, od čega je dio već unaprijed i kupljen. Tako da od ovog dogovora sa povlašćenim proizvođačima mogu da zavise u buduće cijene struja za potrošače u 2025. godini.

TE Pljevlja osim što je najveći proizvođač električne energije ona je i najstabilniji dio sistema jer proizvodi jednake količine struje bez obzira i služi kao oslonac za balansiranje sistema između proizvodnje i potrošnje, odnosno držanja konstantnog napona u sistemu. Time što bi EPCG privremeno preuzela proizvodnju od povlašćenih proizvođača, osim nadoknađivanja količine nedostajuće električne energije pomoglo bi i održavanju balansa energetskog sistema, što je jednako važno.

Dio povlašćenih proizvođača je već napustio taj status jer su u prethodnom periodu cijene struje na berzi bile i veće od iznosa koji su dobijali po otkupnoj cijene EPCG i podsticajnog iznosa. Sada su van povlašćenog statusa Hidroenergija Montenegro koja ima osam malih hidroelektrana, BB Hidro sa jednom malom hidroelektranom i firma Viridi Progressum.

Osam vlasnika malih hidroelektrana vodi sudske sporove protiv države zbog toga što im je raskinut ugovor za neke druge male hidroelektrane ili zbog protesta građana i ekoloških aktivista nisu mogli da ih grade.

Specijalno državno tužilaštvo je u slučaju afere "Možura" u 2021. godini formiralo tri predmeta, o čemu se i dalje prikupljaju dokazi i obavještenja u tom slučaju, a u toku su vještačenja.

EPCG je proteklih dana u inostranstvu kupila 50 GWh po cijeni od 100 eura za MWh, sa isporukom tokom perioda kada naredne godine neće raditi TE Pljevlja kako bi obezbijedila dio nedostajuće količine energije za svoje potrošače.

To je ukupno oko pet miliona eura, ili deset centi po kilovatu. EPCG od građana kilovat, zavisno od paketa potrošnje, po sadašnjim cijenama naplaćuje za oko pet centi, odnosno EPCG će za svaki ovaj kilovat prodat građanima gubiti oko pet centi.

Juče je cijena električne energije na međunarodnim berzama već juče bila 120 do 130 eura za MWh.

Iz EPCG su ranije saopštili da još nisu odlučili da li će naredne godine povećavati svoj dio stavke na računu za potrošače, takozvanu aktivnu energiju, kao i da će to zavisiti od situacije na tržištu i ukupnih troškova. najavljeno je i da račune od januara neće povećavati, dok za preostali dio godine nisu garantovali.

Ova kompanija ima pravo da samostalno poveća ovu cijenu u slučaju da su povećani troškovi proizvodnje i nabavke električne energije. Njihova stavka na računi vrijedi oko 40 odsto ukupnog iznosa računa.

Svoje stavke na računu imaju i druge dvije elektroenergetske kompanije Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), kojima će regulatorno dozvoljeni prihod odrediti Reagulatorna agencija najvjerovatnije na sjednici od 18. novembra.

Ministar Mujović je prije nekoliko dana na sjednici Skupštine kazao da Crna Gora, u postupku pridruživanja Evropskoj uniji, ima obavezu da do 2027. godine pređe na obračun cijena struje po tržišnim cijenama uz zaštitu socijalno ugroženih kategorija.

EPCG je ranije imala plan da svoj dio stavke na računu godišnje povećava za šest odsto do dostizanja tržišne cijene.

Reformskom agendom, koji je Vlada poslala Evropskoj komisiji i koja je dala saglasnost na nju, predviđen je rast cijena električne energije za 10 odsto godišnje.

Cijena struje u Crnoj Gori nije se značajno povećavala već 15 godina.