Sušeni paradajz iz Srbije stiže na rusko tržište - Velika šansa za sremske proizvođače

Sremski rekorder u proizvodnji paradajza, Tihomir Bojanić iz Čalme kod Sremske Mitrovice, prošle godine imao je najveću proizvodnju od oko 60 tona po hektaru. Od ove godine fruškogorski paradajz mogao bi da se nađe i na velikom ruskom tržištu, i to kao sušeni, koji bi bio šansa i za ostale sremske proizvođače ove namirnice.

Bojanić i njegova porodica već gotovo tri decenije proizvode paradajz. U početku, kako kaže, sve je krenulo amaterski, iz znatiželje, ali su godine u kojima je paradajz postao isplativiji od stoke i ratarske proizvodnje učinile svoje.

- Polovinom osamdesetih u selu se dosta sadio paradajz i tako sam i ja počeo, sa jednim hektarom, amaterski, da vidim kako ide... Proizvodnja je krenula dobro, pa smo počeli da uvodimo nove, prave sorte, odabrane, holandske, japanske i druge, kojih ovde nema ili su malo zastupljene - kaže ovaj domaćin koji svake godine uvodi nešto novo i unapređuje proizvodnju.

Pored prodaje paradajza u svežem stanju, Tihomir prodaje i kuvani, kojim jedva može da podmiri mušterije.

- Trudim se da ulažem i u tehnologiju, tako da imam pet odličnih mašina za ceđenje, posao sam sa Mitrovice i Srema proširio na Beograd, Zemun, Novi Sad i dalje. Većinom mi kupci uzimaju između 20-50 litara kuvanog paradajza, i koliko skuvam toliko prodam. Prošle godine sam zasadio paradajz na četiri jutra, a ove ću na šest. Od jednog jutra paradajza zaradim koliko neko na 10 jutara kukuruza ili pšenice. Meni je isplativije - smatra Bojanić.

On očekuje da će od ove godine početi i proizvodnju sušenog paradajza, i to zahvaljujući jednoj grupi prijatelja iz Novog Sada koji poseduju sušare. Sa sušenim paradajzom, za kojeg tvrdi da gotovo ni u čemu ne zaostaje za svežim, Bojanić se prvi put susreo pre nekoliko godina u Holandiji, gde se upoznao sa tamošnjom proizvodnjom i preradom ove biljke.

(Sušeni paradajz) - Imaju sjajne sorte i proizvode odličnog kvaliteta. Najčešće rade organski, što je za nas i dalje "nemoguća misija". U ovom zajedničkom poslu sa kolegama iz Novog Sada, ja bih isporučivao sirovinu, a oni bi ga obrađivali, prerađivali, pakovali i prodavali. Kapacitet svih njihovih sušara je 400 tona, a ja sam mogu da proizvedem do 200 tona paradajza, ali ću pokušati da aktiviram i druge proizvođače da sarađuju. Sušeni paradajz je šansa ne samo za mene, nego i za druge Čalmance i Fruškogorce, uzgajivače ovog voća, jer prostora za uključivanje drugih ima sasvim dovoljno - naglašava ovaj vredni domaćin.

Seme je Bojanić već kupio, a od polovine aprila počeće rasađivanje ranog paradajza. Prvi rod očekuje već u maju, a završetak berbe u oktobru, sa prvim mrazem. Punih šest meseci kod Tihomira je zaposleno do 12 radnika.

Paradajz je, sa kulinarske strane gledano, povrće, ali zvanično spada u voće. Plodovi biljke, koja potiče iz Južne Amerike, najčešće se služe kao salata, ili se koriste u kuvanju, a ne kao desert, što je slučaj sa većinom voća. U ishrani se upotrebljava svež, konzerviran kao sok, kao preliv (kečap), kao začin, a u novije vreme i sušen, što se smatra delikatesom.