Jesenja sjetva u RS - Duža brazda, ali manji prinosi

Iako će u ovogodišnjoj jesenjoj sjetvi u Srpskoj biti zasijano više površina ratarskim kulturama, poljoprivrednici strahuju da će zbog visokih cijena vještačkog đubriva izostati njihova primjena, pa će, kako kažu, sve to uticati na manje prinose.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u jesenjoj sjetvi ove godine biće zasijano ukupno 67.475 hektara ratarskim kulturama, od čega 42.999 hektara pšenicom kao dominantnom ratarskom kulturom u jesenjoj sjetvi. Uljanom repicom će biti zasijano 3.060 hektara.

- Na osnovu podataka stručnih službi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, prošle jeseni zasijano je ukupno 64.696 hektara, od čega je pšenica zasijana na 41.197 ha ili oko 63,6 odsto od ukupnih žitnih površina. Ostala strna žita raž, ječam, tritikale i ozima zob zasijana su na 21.019 ha. Ukupne sjetvene površine u proizvodnoj 2020/2021. neznatno su smanjene u odnosu na 2019. godinu - pojašnjavaju iz nadležnog ministarstva.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da je tržište poljoprivrednih proizvoda poremećeno u svijetu, ali da se to posebno odražava u Srpskoj, koja je ovisna o uvozu.

- Poljoprivrednici još kalkulišu koje površine će zasijati hljebnim žitom, s obzirom na to da, ukoliko ne primijenimo punu agrotehniku i punu dozu đubriva, evidentno je da možemo očekivati niže prinose - kazao je Marinković.

Ističe da će u slučaju nižih prinosa sigurno doći do povećanja cijene pšenice, ali, kako kaže, sve zavisi od velikih proizvođača pšenice.

- Poljoprivrednici moraju kalkulisati imajući u vidu visoku cijenu imputa u ovogodišnjoj jesenjoj sjetvi. U uslovima berzanske robe, kakva je pšenica, nema garancije da će cijena pšenice biti rentabilna u odnosu na uloženo - kazao je Marinković.

Ističe da ovogodišnja sjetva pšenice košta poljoprivrednika kao nikada do sada ukoliko koristi mineralna đubriva, te je, kako kaže, zbog toga većina ratara bila prisiljena da posije sjeme sa tavana bez upotrebe mineralnog đubriva.

- Jasno je da bez intervencije Vlade RS ili bez značajnije pomoći u vezi s pitanjem agrarnog budžeta mi kao mala poljoprivredna zemlja nećemo moći da podnesemo ovu tržišnu utakmicu - kazao je Marinković.

Ističe da već imaju nagovještaje da u narednom periodu na tržištu neće biti dovoljne količine azotnih đubriva koja se, kako pojašnjava, koriste za prvu prihranu pšenice, koja je ključna za iole rentabilan prinose.

Dodao je da očekuju da bi ove godine agrarni fond mogao biti veći nego prošle godine, koji je iznosio 75 mil KM.

Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita na Poljoprivrednom institutu RS u Banjaluci, pojašnjava da uz visoke cijene mineralnog đubriva poljoprivrednici razmišljaju o svojim troškovima.

- Idu sa manjim dozama mineralnog đubriva u skladu sa svojim mogućnostima. Strna žita imaju svoje zahtjeve za mineralnim đubrivima od nekih minimalnih, srednjih do maksimalnih doza. Ako bi godina bila klimatološki povoljna, sigurno se može i sa srednjim dozama na plodnijim zemljištima ostvariti veoma dobar prinos - kazao je Mandić.