Razvoj tržišta luksuznih nekretnina u Crnoj Gori - Investicije vrijedne milijarde eura od mora do sjevera

Gradnja i prodaja luksuznih nekretnina zapravo predstavlja gradnju i kupovinu snova, mogli smo čuti na ovogodišnjoj konferenciji REBEC. I nisu slučajno luksuzne nekretnine bile jedna od tema konferencije - upravo je ovo tržište doživjelo snažan rast u poslednjih nekoliko godina.

To se naročito može vidjeti u Crnoj Gori - razvoj ovog segmenta počeo je prije više od 15 godina, kada su stranci otkrili Crnu Goru i njene investicione potencijale. Danas se vrijednost projekata koji se razvijaju duž crnogorske obale mjeri milijardama eura, interesovanje investitora je i dalje snažno, a u centar pažnje polako dolazi i sjever države.

Istog mišljenja je i Slavica Milić, stariji marketing menadžer u Porto Montenegru, koja je na istoj konferenciji istakla da kupci luksuznih nekretnina traže izvanredno iskustvo, koje je potrebno kreirati, jer ono gradi i destinaciju i sam proizvod.

- Trenutno su aktuelna tri trenda koja su u vezi sa kupovinom luksuznih nekretnina: lajfstajl, investicija i velnes, odnosno naša nekretnina mora biti nešto više, mora da bude naše mjesto za život, rad i uživanje, bavljenje sportom - navela je.

I Niko Laković smatra da ljudi gube entuzijazam za kupovinu nekretnina u kojima neće imati nikakve usluge.

- Ta vrsta projekata postaje prošlost, a svi koji budu gradili u budućnosti moraće da rade objekte sa sadržajima, recepcijom, održavanjem, bazenima, teretanom. Ljudi sve više uviđaju prednosti života na moru, posebno u rizortima i sasvim sam siguran da će se sve manje graditi klasične zgrade, a sve više naselja i rizorti sa dodatnim sadržajima. To je prosto trend koji će svi investitori morati da slijede - kazao je nedavno Laković za eKapiju.

Upravo takve projekte razvija i kompanija CMM Investment Consulting Group.


Zlatni pasoši doveli investitore na sjever

Pored primorja, intezivna izgradnja kondo hotela, apartmanskih i stambeno-poslovnih objekata počela je i na sjeveru Crne Gore. Razlog za to je projekat ekonomskog državljanstva koji je pokrenut 2019. godine i koji je do sada, prema nedavnim podacima Agencije za investicije, donio Crnoj Gori 310 mil EUR.

Za zlatni pasoš podnijeto je ukupno 779 aplikacija, od čega je odobreno 168, odbijeno 73, a ostali su u procesu obrade. U okviru programa gradiće se 14 hotelskih kompleksa, od čega čak osam na sjeveru. Tako će se u Kolašinu graditi sedam hotela, jedan na Žabljaku, te po dva u Budvi, Tivtu i Baru. Sa poslednja dva projekta koja je Vlada dodala na listu prošle nedelje, ukupna ulaganja investitora u ove hotele trebalo bi da premaše 400 mil EUR, a kapacitet će biti preko 2.500 smještajnih jedinica.

- Projekat ekonomskog državljanstva imao je dosta pozitivnih efekata, pa je krenula gradnja luksuznih rizorta na mjestima gdje se, da toga nije bilo, ti hoteli vjerovatno nikada ne bi ni gradili, ili bi bile potrebne godine da se te investicije realizuju i razviju. Ovaj projekat zaista je donio novu vrijednost Crnoj Gori kao destinaciji, a zahvaljujući njemu na sjever dolaze brendovi kao što su Swiss hotel, Westin, IHG. Na Žabljak dolazi Aman, a planirana je i gradnja hotela Chedi - kazao je Niko Laković za eKapiju.

Uprkos investicijama i otvaranju novih radnih mjesta, ovaj projekat nije naišao na odobrenje Evropske unije, pa će biti ugašen 31. decembra ove godine. Zbog toga kompanija Henley & Partners, koja je je u proteklih par godina u Crnoj Gori predla 344 aplikacije za program ekonomskog državljanstva, nedavno objavila razloge zbog kojih bi bilo korisno produženje ovog projekta.

- Ukupni efekat do sada predatih aplikacija iznosi 320 mil EUR, što je i samo po sebi izuzetan efekat i pokazuje značajan potencijal programa. Kada bi bio realizovan puni, na početku planirani potencijal programa, realna procjena je da može generisati preko milijardu eura investicija i prihoda, u relativno kratkom periodu trajanja. Kako je program originalno zamišljen da se ispuni kvota od 2.000 aplikacija, koja je planirana zvaničnim dokumentima Vlade, a imajući u vidu stanje javnih finansija, logično je zapitati se da li je pametno u ovom trenutku prekidati ovakav program koji funkcioniše, i koji se ne može nadomjestiti drugim finansijskim izvorima - naveli su iz ove kompanije.