Nekoliko savjeta kako zaštititi voćke od mraza

Primjena navodnjavanja u zaštiti voćaka od mraza danas se sve više koristi u svijetu, naročito u područjima u kojima je pojava kasnih u proljeće česta. Sistemi za navodnjavanje se mogu uspješno koristiti, a oni kišenjem finim kapima kvase grane, pupoljke, cvjetove, lišće ili plodove, pri čemu se voda smrzava i pretvara u led praveći koru oko navlaženih dijelova biljaka.

Treba nastojati da led obuhvati sve dijelove biljke, kako bi je cijelu što bolje zaštitio. Tim načinom moguće je zaštititi voćke od slabijih mrazeva, od -1 do -8 stepeni, i to u trajanju od nekoliko sati.

U aprilu nas je zadesio snijeg. Međutim, njegovo topljenje ukazuje da se temperatura kreće od nula do -1 na cvjetovima voćaka. Voćari treba da znaju da generalno za drvenaste voćke je kritična temperatura oko -2 ili nešto malo niža, zavisno od vrste. Predskazivanje mraza je moguće putem Keplerovog psihrometra o čemu su naši proizvođači malo upućeni.

Ako se u 17 sati temperatura suhog i vlažnog termometra psihrometra ukršta u nekom od gusto šrafiranih kvadratića šeme predskazivanja mraza, onda će do njega sigurno doći. Ako je do ukrštanja došlo u tačkastim kvadratićima, do mraza može doći, ali i ne mora, dok pri ukrštanju u bijelim kvadratićima onda ga neće biti.

U krajnjem slučaju, ako nemaju Keplerov psihrometar, voćari treba da termometre za mjerenje temperature postave od 50 cm do visine krune. Ukoliko je vedro vrijeme i temperatura -0,5 do -1 u toku noći ili u 24 sata (u ponoć), u sadašnjim uslovima treba uključiti sistem za navodnjavanje vještačkom kišom. Tako možemo zaštiti koštičave voćke u cvijetu, jabučaste vrste voćaka u fenofazi mišjih ušiju ili roze pupoljaka i druge voćne vrste u različitim razvojnim fazama.

Suština zaštite od mraza pomenutom metodom sastoji se u tome što se mržnjenjem vode oslobađa izvjesna količina toplote. Pri prelasku vode iz tečnog u čvrsto stanje (led) oslobađa se oko 80 kcal/kg. Ta toplota dijelom se upija u dijelove biljaka, a djelimično se oslobađa i zagrijava okolni vazduh. Tako oslobođena toplota bila bi dovoljna da zaštiti biljke od slabijih mrazeva, pod uslovom da proces navodnjavanja i mržnjenja vode treba da traje dok postoji opasnost. Stalnim odnosno čestim navodnjavanjem stvara se novi led i oslobađa nova količina toplote.

Inače, ako prekinemo sa navodnjavanjem, toplota iz dijelova biljke, koji su omotani ledom, naglo će se izgubiti preko leda i ti dijelovi će izmrznuti. Formirani sloj leda oko dijelova biljke takođe ih štiti od vanjske temperature, koja je ispod nula stepeni. Dužim i višekratnim orošavanjem stvara se deblji sloj leda, pa je hlađenje biljaka sporije. U tom slučaju prekidi između navodnjavanja mogu biti duži. Kvašenjem zemljišta voda se na njemu smrzava i na taj način se oslobađa jedan dio toplote, koji doprinosi zagrijavanju vazduha u prostoru između zemljišta i krune biljaka.

Prilikom primjene navedenog načina u zaštiti voćaka od mraza treba se pridržavati određenih pravila:

Sa navodnjavanjem treba započeti odmah kada se temperatura spusti ispod nula stepeni, jer tada postoje uslovi za smrzavanje vode i stvaranje ledene kore na dijelovima koji se štite;

Treba upotrebljavati takve rasprskivače, ili dizne, koji daju finu kišu. Kiša ne smije biti u vidu izmaglice, jer će se smrzavati u vazduhu, te neće dovoljno navlažiti dijelove biljaka. Kapi treba da budu oko jedan milimetar u prečniku;

Zalivanje treba da traje dok traje nepogoda, šest do osam pa i više sati, u toku dana ili noći, a prestaje kada se led sa drveća istopi. Tada je vanjska temperatura vazduha oko 1 - 2 stepena. Ako se sa navodnjavanjem ranije prekine (prije 0 stepeni), dolazi do naglog hlađenja štićenih dijelova, što može prouzrokovati veće štete nego od mraza od kojeg smo štitili voćke navodnjavanjem.

Ledena kora na dijelovima biljaka može biti debljine 1,5 do 12 mm. Formiranjem debele ledene kore postoji opasnost od lomljenja grančica i drugih dijelova voćke, te se preporučuju česta, a kratka orošavanja i vlaženje svih dijelova biljaka svakom primjenom. Preporučuje se jedno orošavanje sa oko 2 mm vode/h pri to do -3, za to od -4 do -5 stepeni 4 mm/h, a ako je to ispod -6, onda intezitet kiše treba da je oko 6 mm/h.

Za sve rasprskivače u mreži treba obezbijediti dobar i ujednačen pritisak da bi osigurali zadovoljavajući intezitet kiše. Veći pritisak obezbjeđuje finije kapi i bolju uniformnost. Rasprskivači treba da rotiraju jedan krug za svaki minut.

Uspješna zaštita zasniva se na čestom kvašenju. Neki autori predlažu da dok traje mraz, rasprskivači treba neprekidno da rade za održavanje i povećanje ledene kore na dijelovima biljaka. Kada je relativna vlažnost niska, treba početi navodnjavanje prije nepogode, za povećanje relativne vlažnosti vazduha, što utiče na smanjenje isparavanja vode, a time spriječava naglo smanjenje temperature.