Blago iz crvenog mulja - Crna ekološka tačka KAP-a može biti razvojna šansa za crnogorsku privredu

Jedna od pet ekoloških crnih tačaka - bazen crvenog mulja predstavlja potencijalno ležište sekundarnih mineralnih sirovina ili "tehnogenih mineralnih sirovina", kazao je Pobjedi dr Slobodan Radusinović iz Zavoda za geološka istraživanja Crne Gore.

U crvenom mulju postoje nalazišta takozvanih "elemenata rijetkih zemalja" (REE) tj. 17 hemijskih elemenata za kojima je svake godine svjetska potražnja u porastu. To može biti i šansa za crnogorsku privredu, smatra Radusinović.

On je istakao da je, pored ostalih pogodnosti, važna činjenica da crveni mulj u KAP-u u cjelosti potiče od naših boksita (iz ležišta Nikšićke župe), koji imaju povišen sadržaj elemenata rijetkih zemalja (REE) u poređenju sa gotovo svim ostalim mediteranskim karstnim boksitima.

Procjenjuje se da je u bazenima oko 7,5 miliona tona crvenog mulja koji je lagerovan decenijama kao otpad ugašene fabrike glinice KAP-a. Ove značajne količine crvenog mulja predstavljaju potencijalni resurs za ekstrakciju elemenata rijetkih zemalja i drugih mikroelemenata. Međutim, taj proces je kompleksan i trenutno se u svijetu rade mnogi projekti koji bi to omogućili.

- Ujednačeni sadržaji REE, mineraloški sastav i druge karakteristike boksita i crvenog mulja čine ih pogodnim za pilot istraživanja - smatra Radusinović dodajući da su tehnološke mogućnosti ekstrakcije vrijednih REE različitim metodama i kombinacijama metoda su predmet brojnih istraživačkih projekata.

Radusinović kaže da se mora odgovoriti na dva pitanja – prvo kako i kojim tehnološkim metodama je ekstrakcija REE iz crvenog mulja moguća i drugo, da li je ekonomski isplativa.

U crvenom mulju, na primjer, ima lantanida koji su značajni zbog uticaja na optičke osobine različitih materijala (posebno stakla, različitih minerala i sintetičkog dragog kamenja). Koriste se za izradu termoelektričnih materijala (za senzore) i termoemisionih materijala (za emisione elektrode i elektronske mikroskope).

Još jedan sastojak, neodijum, se primjenjuje za izradu optički aktivnih komponenata lasera. U novije vrijeme elementi rijetkih zemalja (REE) i njihove legure koriste se i u izradi solarnih panela, fluoroscentnih sijalica, u proizvodnji hibridnih automobila, laptop računara, LCD ekrana monitora, pametnih telefona i televizora.

- Kod mobilnih telefona pored europijuma i terbijuma u LCD ekranima, koristi se i neodijumski magnet, lantan u NiMh baterijama, itrijum za sočiva kamere i samarijum za zvučnike. U proizvodnji LCD televizora posebno su bitni terbijum, europijum, cerijum i itrijum. Za proizvodnju vlakana optičkih kablova koristi se erbijum, koji zbog svojih jedinstvenih optičkih osobina služi kao svjetlosno pojačalo i omogućava super brze telekomunikacije, uključujući širokokanalnu i kablovsku televiziju. Bitno je naglasiti da su REE metali važni i u "zelenim" i energetski efikasnim tehnologijama, kao što su vjetro turbine, tehnologiji skladištenja energije, u naftnoj industriji i katalizatorima u automobilskoj industriji. U proizvodnji automobila, a posebno elektičnih i hibridnih, koriste se REE metali, za električne motore, generatore i druge komponente - objasnio je Radusinović.

Prema njegovom saznanju, do sada poznati procesi ekstrakcije su skupi, a pored toga upitna su i iskorišćenja, tako da je jedan od ciljeva istraživanja kako povećati iskorišćenja tokom različitih tehnoloških procesa.

- I na kraju, vezano za zaštitu životne sredine - intencija svih aktivnosti koje se tiču naslijeđenih odlagališta različitih materijala iz tehnoloških procesa prerade mineralnih sirovina kao i jalovišta iz procesa eksploatacije kod nas i u Evropi bi u prvom redu trebalo da bude naučno zasnovano, tehnološki moguće uz primjenu najboljih dostupnih tehnologija i ekonomski isplativo korišćenje ovih sekundarnih sirovina sa ciljem kompleksnog (ako je moguće i cjelokupnog) iskorišćenja - "zero waste". Ovakvim pristupom koristi mogu biti višestruke: poboljšanje stanja segmenata životne sredine, oslobađanje prostora za druge aktivnosti, ekonomska dobit, očuvanje primarnih resursa mineralnih sirovina... - kazao je Radusinović.

Crveni mulj postoji koliko i Kombinat aluminijuma, od 1969. godine, kada je fabrika sagrađena. Bazen crvenog mulja od 2005. godine u rukama je privatnika. Svih tih godina mijenjala se vlasnička struktura. Od ruskog Rusala, preko ukrajinske kompanije Politropus alternativa.

Ukrajinac Roman Denkovič najavio je 2014, kada je kupio bazen, da će sagraditi fabriku za reciklažu otpada i proizvodnju građevinskog materijala. To se nije desilo, jer mu, kako je u medijima tvrdio, Vlada nije izašla u susret sa traženim dozvolama. Potom je Denkovič 2016. godine prodao bazen beranskoj firmi Weg kolektor.

Jedan od rijetkih projekata u svijetu je RIS Restore, koji se bavi načinima i isplativošću ekstrakcije elemenata iz crvenog mulja. To je trogodišnji projekat koji je počeo u aprilu 2020. godine. Sastavni je dio EIT RawMaterials, koji je pokrenuo i finansirao Evropski institut za inovacije i tehnologiju, najveći konzorcijum u sirovinskom sektoru na svijetu.

Glavni svjetski proizvođač REE je Kina, koja ograničava izvoz ovih sirovina, što zbog povećane potražnje stvara probleme u snabdijevanju svjetske industrije, a naročito industrije visokih tehnologija, gdje REE imaju široku primjenu.