Povećanje akciza i novi nameti - Sa kolikim računima će građani izlaziti iz prodavnica?

Cijene hrane i potrepština u Crnoj Gori više od godinu dana nekontrolisano rastu. Poskupljenja su gotovo svakodnevna. Kraj se agoniji ne nazire, a strah građana da više neće moći da podnesu svakodnevne poskupljenja je opravdan. Godišnja inflacija prema posljednjim podacima Monstat je 16,2%. Kupovna moć građana je sve manja.

Na sve ovo treba dodati i najavljeno povećanje akciza na gazirana pića sa dodatkom šećera, zaslađivača i aroma na 0,35 eura/litru, kao i dodatno uvođenje akcize na negazirana bezalkoholna pića sa dodatkom šećera, zaslađivača i aroma u visini od 0,25 eura/litru, ali i novi akcizni namet na proizvode od šećera, kakaa i sladoled. Tu nije kraj, jer Vlada planira i nove akcizne namete na duvanske proizvode. Tako će, prema projekcijama, od 1. jula litar sokova i voda sa zaslađivačima biti skuplji 10 do 15 centi, kilogram slatkiša pola eura, a paklica cigareta najmanje deset centi.

I dok građani već strepe kako će sve ovo uticati na njihove kućne budžete, na najavljeno povećanje akciza reagovali su iz Američke privredne komore, ali i Privredne komore Crne Gore.

Američka privredna komora je uputila nedavno dopis premijeru Dritanu Abazoviću i ministru finansija Aleksandru Damjanoviću, u kom ih pozivaju na sastanak kako bi izrazili nezadovoljstvo komunikacijom sa privatnim sektorom u vezi važnih zakonskih izmjena koje mogu imati dalekosežne efekte na poslovanje naših članica u Crnoj Gori, i kako bi zajednički razmotrili kako da se potencijalni negativni efekti ovih izmjena izbjegnu.

Reagovala je i Privredna komora Crne Gore PKCG. Iz ove institucije su apelovali da se proces izmjene seta poreskih zakona zaustavi, navodeći da su zabrinuti zbog najavljenih izmjena.

Iz PKCG su kazali da su povodom najavljenih izmjena zabrinuti prvenstveno zbog načina donošenja u netransparentnoj proceduri i bez prethodnih konsultacija sa poslovnom zajednicom, kao i zbog činjenice da se njima regulišu oblasti od izuzetnog uticaja na poslovanje.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović istakao je da nastavljaju sa setom mjera iz oblasti poreske politike u cilju povećanja prihoda, a ne utičući na povećanje osnovnih poreskih stopa poput PDV-a i poreza na dobit fizičkih lica.

- Dio su uslovi Svjetske banke, a dio plod naših analiza i traženja mogućnosti za povećanje poreske naplate - kazao je Damjanović.

Uprkos reakcijama, nezadovoljstvu zbog najavljene izmjene fiskalne politike bez prethodnih konsultacija sa privatnim sektorom, te ocjene da je sve to destimulišuće za privredu, ali i pozivima da se o ovom pitanju raspravlja, Odbor za ekonomiju finansije i budžet podržao je predloženi set izmjena zakona koji će se pred poslanicima naći u utorak 28. februara.

A šta na sve ovo kažu ljudi iz struke?

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković u izjavi za CdM podvlači da je predlaganje ovakvih rješenja, ako bi ih analizirali iz ugla poslovanja privrednih subjekata, veoma diskutabilno iz dva ugla.

Kako kaže, predlaganje ovih mjera, samo nakon manje od dva mjeseca od usvajanja budžeta, u velikoj mjeri narušava planirane poslovne politike privrednih subjekata, te samim tim otežava u značajnoj mjeri i samo njihovo poslovanje.

- Druga stvar koja je veoma čudna, da u trenutku kada cijene i dalje "divljaju" povećavamo akcize koje će dodatno da podignu cijene, a Vlada se nada da će se privrednici "žrtvovati" i neće podići cijene. Ovo nije zasigurno dobro isplaniran i opravdan postupak, jer u ovim trenucima, privreda treba stimulativne mjere kako ne bi dalje podizala cijene, a ne dodatna opterećenja - smatra sagovornik.

Sa druge strane, upozorava, sigurno je da će sve ovo, zbog potencijalnog rasta cijena, dovesti do povećanja i ostalih povezanih cijena, ali će i direktno ugroziti, i tako veoma ugrožen životni standard građana Crne Gore.

- Iako su se ove mjere pravdale kao ispunjenje zahtjeva prema Svjetskoj banci, ja se nadam da će osim najlakših mjera za prikupljanje prihoda, povećanje poreskih i akcizskih stopa, država konačno uraditi nešto po pitanju kontrolisanja rasta tekuće javne potrošnje, zbog koje se Crna Gora i mora zadužiti ove godine preko 600 mil EUR. Na taj način ćemo stvoriti uslove za dugoročni ekonomski rast, a sa represivnom poreskom politikom ćemo stvoriti uslove za zatvaranje privrede, i usporavanje ekonomskih aktivnosti - ocjenjuje Mulešković.

Navodi da je jako čudno što za ovakve odluke nisu konsultovani akteri na koje će se ove odluke odnositi - privrednike.

Naime, o povećanju akciza nije bilo nikakve diskusije niti dijaloga sa privredom, a od nje se očekuje da istrpi posljedice ovakvih odluka.

- Na ovaj način, osim što se jasno šalje poruka o netransparentnosti i zatvorenosti državnih institucija, šalje se jasna poruka da u narednom periodu, bez ikakvih najava i konsultacija možemo očekivati dodatna povećanja poreza, akciza i svega onoga što će na kraju da najviše ugrozi privredu, a samim tim i životni standard građana - smatra Mulešković.

Ekonomski analitičar upozorava da se na ovaj način kreira nestabilan i promjenljiv poslovni ambijent, što je prioritetni uslov za razvoj ekonomskih aktivnosti ali i privlačenje investitora.

Mulešković zaključuje da se na ovaj način narušava i socijalni dijalog, kao i kultura dijaloga u procesu donošenja odluka, koja je osnova u svim demokratskim zemljama, a na taj način se sigurno ne stvara poslovni ambijent koji će biti stimulativan za otvaranje novih radnih mjesta, privlačenje novih investicija, koje su nam u ovom trenutku više nego neophodni.

Prema uporednim podacima, Crna Gora primjenjuje ubjedljivo najvišu akcizu na bezalkoholna pića. U kontekstu regionalnog tržišta, važan je podatak da Srbija i Albanija na primjer ne primjenjuju akcize na bezalkoholna pića što ove proizvode u našem najbližem komšiluku čini dosta jeftinijim.

Poučeni ranijim iskustvima, posebno kada su u pitanju duvanski proizvodi, to može otvoriti dodatan problem rasta sive ekonomije.

Takođe, u slučaju da dođe do najavljenog povećanja, akciza na bezalkoholna pića u Crnoj Gori postaće jedna od dvije najviše u Evropi. A znamo da smo, po ekonomskom standardu, daleko od prve dvije pozicije.

Ukoliko posmatramo zemlje Evrope, zanimljiv podatak je da su Danska i Norveška ukinule ovu vrstu akcize jer nije pokazala očekivane efekte, u prvom redu one koji su se odnosili na javno zdravlje.

Da sumiramo. Setom poreskih zakona koje je Vlada usvojila na telefonskoj sjedinci i o kojima javnost ima malo informacija oporezivaće se gotovo sve osim vazduha, a kakve će to posljedice imati na budžete građana, galopirajući inflaciju, poslovanje privrede i potencijalne investitore, pokazaće vrijeme. Iako ih najavljuju kao mjere koje je tražila Svjetska banka, to je malo vjerovatno.

Svjetska banka traži stabilizaciju javnih finansija, a Vlada to neće omogućiti kroz ovakve mjere. Jer, sa jedne strane se nekontrolisano povećava budžetska potrošnja kroz populističke poteze izvršne vlasti, do mjere da je čak oko 90% budžeta potrošački. Sa druge strane, Vlada podiže poreze i akcize, što je uvod u sivu ekonomiju i novi udar na privredu i građane.