Od šljunka iz svih reka državi 1,2 mil EUR, privatnicima samo od Morače 138 miliona

Iz crnogorskih rijeka Morače, Lima, Gračanice, Tare, Ibra, Cijevne i drugih, od 2010. do kraja 2020, prema zvaničnim podacima, izvađeno je 362.335 kubika šljunka, od čega je državi plaćeno 1,2 mil EUR, pokazuju zvanični podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dostavljeni Danu. Koncesionari su u prosjeku državi za kubik riječnog materijala plaćali oko 3,4 eura, dok je na tržištu kubik prodavan za najmanje deset eura.

Ipak, zvanični podaci nijesu konačni, jer nezvanične procjene već pokazuju da su koncesionari u stvari uzimali desetine miliona eura samo iz Morače, a ukoliko se uzmu ostale rijeke, onda se dolazi i do nekoliko stotina miliona.

Centar za zaštitu i proučavanje ptica ukazao je ove sedmice da je eksploatacija šljunka iz Morače intenzivirana nakon 2005. godine, da je 2017. odlukom Ministarstva poljoprivrede uveden moratorijum, ali je nakon toga intenzivno eksploatisanje šljunka nastavljeno pod okriljem projekta navodne regulacije toka rijeke Morače. Oni su utvrdili da se iskopine šljunka prostiru na površini od oko 306 hektara.

- Ako uzmemo u obzir da se šljunak vadi do prosječne dubine od oko tri metra, dolazimo do brojke da je do sada iskopano oko 12 miliona kubnih metara šljunka i pijeska koji su korišćeni uglavnom u građevinskoj industriji. Cijena kubika šljunka kreće se oko 8 - 15 eura, a ako uzmemo prosjećnu cijenu od 11,50 eura po kubiku dolazimo do cifre od 138.000.000 eura. Računica je i više nego jasna - država svoje resurse stavlja na raspolaganje povlašćenim pojedincima koji joj za tu "uslugu" vraćaju u vidu trajne devastacije - kazali su u Centru.

Iako su ove sedmice počela hapšenja zbog nelegalne eksploatacije šljunka, s tim aktivnostima se nije stalo. Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović kazao je ranije da je svaki kamion šljunka koji se sada izvadi nezakonit i ukraden. Predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić juče je saopštio da se šljunak vadi. On je istakao da se na zaštićenoj drugoj sanitarnoj zoni vodoizvorišta Bolje sestre, čiji je kapacitet smanjen za 80 odsto, zbog bjesomučne eksploatacije šljunka, postavljene su nove prepreke kako se ne bi moglo prići službenim autom separacijama i mjestima gdje se eksplotiše šljunak, ali se ide pješke na neke dionice da bi se utvrdilo činjenično stanje.

- Preduzeće Cijevna komerc i dalje, i pored zabrane nesmetano radi - kazao je Lakušić, koji je na društvenim mrežama objavio snimak postrojenja koja rade, a koja se nalaze na lokaciji preko puta sela Ponari, poslije Vukovačkog mosta.