Ulaganje u domaću proizvodnju, nove fabrike i plantaža jabuka u Vrulji - Retrospektiva 2021, investicije u oblasti poljoprivrede u CG

Dvije pandemijske godine za nama pokazale su da se ne smijemo oslanjati samo na turizam, koji je pokazao svu svoju ranjivost, te da zemlja mora snažnije podržati sektor poljoprivrede i domaće proizvodnje.

Izdvajanje sredstava za razvoj poljoprivrede ne predstavlja trošak, već investiciju, koja će u krajnjem doprinijeti razvoju, povećanju zaposlenosti u tom sektoru i smanjenju deficita u hrani, naveli su nedavno iz Odbora Udruženja poljoprivrede Privredne komore (PKCG).

Upozorili su da izdvajanja iz budžeta za razvoj poljoprivrede, koja se uglavnom kreću od jedan do 1,5% nisu dovoljna za značajniji razvoj. Ukazali su da zbog nedovoljnog korišćenja raspoloživog zemljišta, nerazvijenosti sjevernih krajeva Crne Gore, kao i nedovoljne opremljenosti novim tehnologijama u proizvodnji, postoji potreba za stalnim povećanjem nacionalnih sredstava za razvoj poljoprivrede.

Koliko je to značajno pokazuju i podaci da se, uprkos problemima, sektor poljoprivrede u periodu pandemije, kao i u vrijeme posljednje svjetske ekonomske krize, pokazao otpornijim od drugih privredih oblasti, poput usluga, nekretnina ili automobilske industrije.

Crna Gora ima značajne potencijale za razvoj poljoprivrde, a iz PKCG smatraju da investicije treba usmjeriti u one oblasti za koje imamo komparativne prednosti, od ratarskih i industrijskih usjeva, do vinograda i maslinjaka, kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća. Značajni potencijali postoje i za dalji razvoj mljekarske i mesne industrije, kao i kapaciteta za preradu voća i povrća.

Potencijala smo, izgleda svi svjesni, ali oni i dalje nisu dovoljno iskorišćeni. Tome svjedoči i naša skromna lista investicija iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije. Međutim, ohrabruje i sama činjenica da uopšte imamo listu i na njoj najavu ulaganja u domaću proizvodnju, dvije fabrike, novu plantažu jabuka... Ostaje da se nadamo da će se ove investicije zaista i realizovati, ali i da ćemo u narednom periodu dobiti i nove zaintersovane ulagače.

Sad vam predstavljamo priče koje su privukle najviše pažnje kada je riječ o poljoprivredni i prehrambenoj ondustriji.

Voli ima namjeru da postane najveći proizvođač hrane u Crnoj Gori, najavio je za eKapiju osnivač i predsjednik Odbora direktora kompanije Dragan Bokan. Kako je rekao, u kompaniji razmišljaju da u razgovoru sa nadležnim institucijama analiziraju poljoprivredno zemljište koje se u ovom trenutku ne obrađuje i ne koristi.

- Evidentno je da se niko ne grabi da radi u poljoprivredi i u tome smo prvi, a imamo plan da ostvarimo i partnerstvo u dijelu mesne industrije. Razmišljamo i o privatizacijama koje su još ostale u Crnoj Gori, jer mi dosad nijesmo učestvovali u njima. Ukoliko bi uskoro bio raspisan tender za neku kompaniju koja bi nam pomogla u misliji da budemo još veći crnogorski proizvođač, rado bismo se javili - rekao je Bokan u intervjuu za eKapiju.

Podsjetimo, Voli se već uspješno bavi poljoprivrednom proizvodnjom i razvija brend Naša bašta u okviru poljoprivrednog imanja u Šasu.

Na listi prioritetnih projekata iz obasti turizma imamo čak 16 investicija koje se realizuju na sjeveru Crne Gore i na primorju. Međutim, kada je riječ o razvojnim projektima iz oblasti poljoprivrede, na ovoj listi našla se svega jedna investicija. Kako je objavljeno iz Vlade krajem decembra, kompanija Platinum distribution iz Tivta planira izgradnju plantaže jabuka u Vrulji na teritoriji opštine Pljevlja.

U izgradnju plantaže investitor planira da uloži više od 3 mil EUR, a ovo je prva investicija na listi razvojnih projekata u oblasti poljoprivrede.

Na kvadraturi od preko 230.000 m2 zemljišta u Vrulji investitor namjerava da zasadi jabuke, i to dvije sorte - gala i crveni delišes. Plodovi sa ove plantaže bi se konzumirali, kako u svježem stanju, tako i u vidu prerađevina - sokovi, džemovi, i sl. Projektom je predviđeno da stalno zapošljeno bude 11 radnika, dok će tokom sezone biti angažovano dodatno osoblje, odnosno od četiri do 10 radnika.

Sledeći projekat na listi jeste izgradnja ribarske luke u Zelenici. U martu prošle godine, savjetnik za investicije u kabinetu predsjednika opštine Herceg Novi Nenad Vitomirović najavio je da će se graditi ribarska luka u Zelenici, te da je to jedan od najznačajnijih projekata za grad. Ova investicija bi, kako je rekao, omogućila otvaranje novih radnih mjesta i razvoj prerađivačke industrije, odnosno otvaranje fabrika za preradu ribe i ribljih proizvoda. Tokom posjete ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića Herceg Novom sapšteno je da su za ovaj projekat obezbijeđena sredstva, te da bi brzo moglo da se krene u njegovu realizaciju.

Za gradnju ribarske luke predložena je lokacija Kuti, a u dokumentima koje je objavila Opština moglo se vidjeti da je planirano da kapacitet luke bude za 20 plovila dužine do 30 metara i 30 polovila čija je dužina do 10 metara. Takođe, neophodno je ostaviti mogućnost da unutar luke postoje i komercijalni vezovi. Tehničkom dokumentacijom u okviru ribarske luke potrebno je planirati i mjesto prvog iskrcaja, ali i prve prodaje ulovljene ribe i drugih morskih organizama. Na kopnenom dijelu parcela neophodno je predvidjeti i gradnju rashladnih uređaja za održavanje i čuvanje ribe i proizvodnju leda, te objekata za prijem, obradu, pakovanje i distribuciju svježe ribe.

Sledeća na našoj lisi investicije jeste fabrika za preradu kromipira i proizvodnju čipsa i smokija u Tuzima. Prve najave ove investicije stigle su još početkom prošle godine, a u oktobru su predstavnici Ministarstva poljoprivrede posjetili sjedište fabrike za proizvodnju smokija i čipsa pod brendom Vipa. Tada je najavljeno da kompanija Pestovo iz Vučitrna uskoro planira da u Crnoj Gori otvoriti fabriku za preradu krompira pod brendom Vipa. Kako je tada saopšteno, u planu je pokretanje četiri pogona, i to za proizvodnju smokija, čipsa, pirea i smrznutog pomfrita. Pokretanjem ovih pogona, kao i izgradnjom modernih skladišta, proizvođačima krompira u Crnoj Gori će biti obezbijeđen siguran plasman na tržište.

Pogon za proizvodnju smokija trebalo bi da bude otvoren već u februaru ili martu, dok bi do aprila mogli da budu otvoreni pogoni čipsa, pirea i smrznutog pomfrita. Investitor je za potrebe realizacije projekta u Crnoj Gori osnovao firmu Montenegro čips.

Sledeći projekat na našoj listi jeste firma Miranis Vujović koja se već 10 godina bavi poslastičarskom djelatnošću. Prvi kolači su proizvedeni i plasirani 2011, a tada su proizvodili devet vrsta sitnih kolača. Sada je njihov asortiman znatno proširen, pa pored sitnih upakovanih kolača imaju i ala kart kolače, te torte za sve prilike. Iz kompanije su najavili i da planiraju proširenje kapaciteta i proizvodnje, povećanje palete proizvoda i dodatna zapošljavanja.

U okviru biznis zone Babića polje u Mojkovcu u planu je pokretanje organske proizvodnje, odnosno pogona za preradu voća i povrća sa sjevera Crne Gore. Iza ove investicije stoji turiski investitor i kompanija Agrogora Organic, čiji je cilj pokretanje inovativnog agro poslovanja u Crnoj Gori, kako bi se iskoristile prirodne zalihe šumskog voća i organska proizvodnja voća u zemlji.

Radovi na frbici trebalo bi da krenu u martu ove godine, a investitor planira da uloži 1,4 mil EUR u industrijsku halu i izgradnju infrastrukture, dok će u mašinsku opremu biti uloženo 3,2 mil EUR. Postrojenje za sušenje smrzavanjem moći će, tvrde, punim kapacitetom da preradi 800 tona svežeg voća. Kada fabrika počne da radi punim kapacitetom planirano je zapošljavanje 25 stalno zaposlenih. Sezonski u periodu preuzimanja, ovaj broj će dostići 200 zaposlenih zajedno sa privremeno angažovanim sakupljačima.

Listu investicija završavamo predstavljanjem tehnologije pomoću koje se iz surutke dobija biogas. Naime, prečišćavanje komunalnih i otpadnih voda predstavlja jedan od najvećih izazova sa kojima se suočavaju crnogorski mljekari. Rješenje je upravo u u tehnologiji pomoću koje se iz surutke dobija biogas, a kovinska kompanija BM Metalo je posebno specijalizovana za opremu koja to omogućava. Ova kompanija predstavila je prošle godine tehnologiju crnogorskim mljekarima, a tokom prezentacije ukazano je da bi se investiranjem u centralno postrojenje za biogas, dobilo između 50 i 100 tona surutke dnevno, i omogućila proizvodnja biogasa ali i električne energije.