Samo gradnja obilaznice i mosta mogu rešiti dugogodišnje probleme u saobraćaju u Boki

Rješenje dugogodišnjeg problema saobraćajnih gužvi u toku ljetnje turističke sezone Hercegnovljani vide u izgradnji obilaznice oko grada i brze saobraćajnice preko Bokokotorskog zaliva koja će biti ne samo spas od saobraćajnog kolapsa u gradu, već će biti dio duge trase koja povezuje Italiju, Sloveniju, Hrvatsku i BiH sa Albanijom i Grčkom.

Projekti gradnje obilaznice oko Herceg Novog i brze saobraćajnice preko Bokokotorskog zaliva ušli su u kapitalni budžet države i njihova realizacija važna je ne samo za Herceg Novi, već za čitavu Crnu Goru i jadransko-jonsku regiju.

Projektni zadatak nije lak, kaže sekretar za prostorno planiranje i izgradnju, Vladislav Velaš.

- Izrada glavnog projekta obilaznice oko Herceg Novog je u završnoj fazi i nema velikih odstupanja. Čekamo samo saglasnost Geološkog zavoda na elaborat geoloških istražnih radova za same objekte. Što se tiče same trase, tu nema nekih odstupanja i tu se i završava sve. Može doći do pomeranja nekih samih objekata, mosta, tunela ili galerije i očekujemo da će u narednim danima stići i njihova saglasnost na projekat istražnih radova, tako da ćemo vrlo brzo u narednim danima krenuti sa istražnim geološkim radovima za objekte na trasi. Obilaznica je od Sutorine, ispod Ratiševine i Poda ka Zelenici i to je taj krak 1, od tog kraka odvaja se i krak koji bi išao ka rivijeri i obilaznica bi nastavila dalje ka Morinju i Kotoru. Prije desetak dana razgovarali sa projektantom, dali smo mu zadatak da tu trasu iz plana obalnog područja i takođe, trasu koju je PUP preuzeo, još jednom izanalizira i da nam da neki prijedlog izvodljivosti uopšte građenja i te trase, tako da bi vrlo brzo krenuli u projektovanje i tog kraka, odnosno nastavka 2 koji bi se vezao na ovu obilaznicu, nastavio tamo i vezao se na prvu krivinu od Morinja ka Nikšiću na obilaznicu - navodi Velaš.

Izgradnja obilaznice i brze saobraćajnice mnogo je važna za Hercegnovljane, koji jedva čekaju da gradnja počne.

Raspisan je tender i intenzivirane su aktivnosti oko povezivanja Bokokotorskog zaliva, kako bi se našlo najbolje rješenje za gradnju mosta na prelazu Opatovo-Sv. Neđelja, Verige, ili gradnju podvodnog tunela na relaciji Zelenika - Luštica. Brza saobraćajnica vodila bi dalje preko Luštice do Lastve Grbaljske, navodi Vladislav Velaš.

- Što se tiče saobraćajnog prelaska preko Boke, to je jednostavno pitanje na koje nismo dobili odgovor u posljednjih 50 godina. Uvjek se priča o nekim varijantama, o prelasku na Verigama ili na Svetoj Neđelji ili na Zelenici, a to nije dobro i opet imamo raspisan jedan tender za izradu idejnog rješenja, gdje će se još jednom razmotriti varijante jedna ili druga. Definitivno, što se tiče Opštine Herceg Novi mislim da je prelazak na Verigama, odnosno na Svetoj Neđelji nešto što mi kao opština zastupamo. Razlozi su mnogobrojni, da ih ne ponavljam jer su mnogo puta do sada istaknuti. Znamo priču UNESKA i ne bih se složio sa tim, jer ako može most na toj poziciji, može i na nekoj drugoj, odnosno, pod istim režimom zaštite su i Verige i Herceg Novi. Konzervatorski uslovi su potrebni i za most na Verigama i za most u Zelenici ili u Kumboru, tako da ćemo pustiti projektante da nam potvrde definitivno šta je naj naj, najbolje rješenje. Nije tu samo Herceg Novi, tu su i ostali gradovi u Boki i ja mislim da su se stekli uslovi da konačno dobijemo definitivnu varijantu prelaza preko Boke. To bi automatski značilo da se sve ostale alternative ukidaju, a posledica toga jesu zaista po građane. Posljednjih godina ogromne površine ostaju zarobljene na tim koridorima. Građani niti mogu da koriste tu zemlju, niti mogu da je valorizuju na pravi način. Ona stoji zarobljena već decenijama unazad, ali dok ne donesemo rješenje ostaće tako, a nije fer, nije dobro i nije pošteno - kaže Velaš.

Ideja o izgradnji mosta preko Bokokotorskog zaliva prisutna je već decenijama, ali su svi projekti suočeni sa brojnim izazovima, uključujući ekonomske, ekološke i društvene faktore. Boka Kotorska je još od 1979. godine na UNESCO-voj listi svjetskog nasleđa tako da je pored procjena ekonomske isplativosti, tehničke izvodljivosti, uticaja na okolinu i ambijentalnu cjelinu potrebna i procjena uticaja na kulturno-istorijsku baštinu i zahtjeva pažljivo razmatranje i složenu analizu svih tih aspekata prije donošenja odluka o izgradnji. Postoji istorija različitih pokušaja gradnje mosta preko Bokokotorskog zaliva, međutim, svi ti brojni faktori su onemogućavali njihovu realizaciju. Razgovori o gradnji mosta preko Bokokotorskog zaliva izazivaju različite reakcije u javnosti i podjeljenost među stručnjacima, stanovništvom i političarima. Neki podržavaju izgradnju mosta zbog ekonomskih prednosti i poboljšanja povezanosti regiona, dok drugi izražavaju zabrinutost zbog mogućih ekoloških posljedica i uticaja na lokalnu kulturu.Najnovije idejno rješenje će biti ključno za povezivanje obala Bokokotorskog zaliva.

Realizacija projekata obilaznice i brze jadranske saobraćajnice je način da se rješe dugogodišnji problemi u saobraćaju. To će biti i način da se rastereti stara magistrala, jedna od najopterećenijih saobraćajnica u Crnoj Gori, pogotovu tokom ljetnje turističke sezone.