Izdvojite članak Odštampajte vijest
Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak

Negosava Stjepanović, direktorica Narodne biblioteke i muzejske zbirke - Plato ispred biblioteke biće rekonstruisan u ljetnu pozornicu

Negosava Stjepanović
Negosava Stjepanović (Foto: Željko Nikolić)
Biblioteke su važni centri informisanja i kao takve temeljna su odrednica nacionalne kulture svakog društva. Nijedna biblioteka nije samo zbirka knjiga. U biblioteci saznajemo tajne svega što jeste i svega što će biti na zemlji, tu čuvamo naše sjećanje i pamćenje, te povezujemo prošlost i sadašnjost. Кako i koliko vodimo računa o biblioteci, takvi smo ljudi, kaže direktorica Narodne biblioteke i muzejske zbirke Zvornika Negosava Stjepanović.

Sa Negosavom smo, između ostalog, razgovarali i o značaju Narodne biblioteke za Zvornik, kulturnom nasljeđu ovoga kraja, kao i planovima za naredni period.

eKapija: Narodna biblioteka i muzejska zbirka imaju tradiciju dugu 75 godina. Кako je to izgledalo na početku, a kako danas?

- Zapravo, sve je počelo prije sto i više godina. Počelo je podizanjem narodnih osnovnih škola u Skočiću, Kozluku, Zvorniku u čijem sastavu su bile male učeničke i nastavničke biblioteke, sa skromnim fondom, najčešće se radilo o stotinjak knjiga. I broj korisnika je bio mali. Međutim, o tom periodu imamo malo pisanih tragova. Posjedujemo jedan iz 1931. na osnovu koga saznajemo da u kafani Jove Perića u Zvorniku djeluje Srpska narodna čitaonica sa stotinu knjiga i 80 čitalaca. Po završetku Drugog svjetskog rata, narodno prosvjećivanje išlo je i u pravcu otvaranja biblioteka i čitaonica.

U januaru 1946. na području Zvorničkog sreza bilo je šest knjižnica i čitaonica sa 705 knjiga. Samo pet mjeseci kasnije ima ih devet sa 794 njiga. Na preporuku tadašnjeg Ministarstva prosvjete pristupilo se njihovom spajanju. Osnovana je Sreska narodna biblioteka. Prve čitaoce, bibliotekarka Dragica Cvjetinović Bošnjak u biblioteku prima 5. jula 1946. Pod rednim brojem jedan u biblioteku se upisao Bahrija Omerkavazović. Na kraju te prve godine Sreska narodna biblioteka u Zvorniku broji 423 knjige i 85 čitalaca. Prostorije biblioteke bile su u Sreskom komitetu Komunističke partije Jugoslavije. Od osnivanja do danas biblioteka je bila smještena na desetak različitih adresa.

Danas biblioteka živi i radi u Uluci Svetog Save broj 9. Tokom 75 godina rada i postojanja bilo je lošijih i boljih godina u poslovanju. Ipak sve su bile u znaku knjiga i čitalaca. Da bi se knjiga približila što većem broju ljudi otvorena su područna odjeljenja u Drinjači, Kozluku, Roćeviću. Funkcionisala su pokretna odjeljenja, a knjiga je tako bila dostupna stanovništvu udaljenijih mjesnih zajednica kao i zaposlenima u zvorničkim kolektivima.

eKapija: Кoliko knjiga danas broji biblioteka? Кoja je bila prva postavka u muzeju? Кoji je navrijedniji eksponat koji se čuva kod vas?

- Danas Narodna biblioteka i muzejska zbirka Zvornik broji oko 100.000 biblioteških jedinica. Ustanova smo koja tokom kalendarske godine pruža preko 150 različitih vrsta sadržaja za sve strukture i kategorije korisnika, od djece pretškolskog uzrasta do penzionera. Tu je i internet klub čitaonica za slijepa i slabovida lica, a usluge ove čitaonice dostupne su korisnicima iz cijele regije Podrinje i Birač, kao i susjednog nam Malog Zvornika i Loznice.

Muzejska zbirka broji oko 2.800 inventarisanih i obrađenih eksponata. Stalna izložbena postavka postoji od 2000. godine. Veći dio eksponata čini etnologija, ali imamo dio arheologije i eksponta iz rimskog perioda i srednjeg vijeka. Svaki eksponat koji čini stalnu izložbenu postavku ima značajnu vrijednost jer svjedoči o istorijskom, privrednom i kulturnom razvoju grada Zvornik, a muzejska zbirka, zajedno sa bibliotekom čini jedinstvenu ustanovu kulture koju rado posjećuju građani Zvornika, ali i gosti koji dođu u posjetu našem gradu.
zgrada Kasine
zgrada Kasine (Foto: Željko Nikolić)
eKapija: Narodna biblioteka je smještena u zgradi Кasine koja je spomenik kulture i simbol grada. U kakvom je stanju ovaj objekat? Da li je u planu njegova rekonstrukcija?

- Objekat biblioteke – nekadašnja Kasina, odnosno Oficirki dom austro-ugarske vojske, sagrađen je 1910. Od 1993. u ovom objektu živi i radi Narodna biblioteka i muzejska zbirka Zvornik. U tom periodu objekat je bio u veoma lošem stanju. Međutim, tokom proteklih nešto više od 10 godina, na objektu su izvršeni brojni radovi, odnosno, u velikoj mjeri je izvršena rekonstrukcija. Naravno, postoji još mnogo toga što se treba uraditi. Ipak, ono najvažnije je urađeno, te Zvornik ima jednu od najljepših biblioteka u RS i okruženju. I to ne samo zgradu. Zvornik ima jednu od najboljih biblioteka u RS o čemu svjedoče brojna priznanja.

eKapija: Postojala je zamisao da ovaj objekat bude pretvoren u Gradsku kuću. Кakav je vaš stav po tom pitanju, koja bi bila nova adresa biblioteke?

- Narodna biblioteka Zvornik je matična, regionalna ustanova i, kao što sam već napomenula, jedna od najboljih bibliotekarskih ustaniva u Republici Srpskoj, a vrlo vjerovatno i u regionu. Zbog ogromne važnosti koje biblioteka ima za očuvanje identiteta jednog naroda, u svakom gradu, kako kod nas u RS, BiH, Srbiji i svijetu, biblioteke su smještene u naljepšim objektima i u centru grada.

Uz kompletiranje, sređivanje, obradu i davanje na korišćenje svojih knjižnih fondova, NBZ danas izrađuje i Zavičajnu bibliografiju, organizuje izložbe knjiga, a bavi se i izdavačkom djelatnošću, kao i brojnim drugim aktivnostima veoma važnim za Zvornik.

Sve navedeno što biblioteka radi, kao i sve ono što biblioteka predstavlja za jedan narod i jedan grad je dovoljno dobar razlog da znam i vjerujem da Gradska uprava grada Zvornik, na čelu sa gradonačelnikom Zoranom Stevanovićem, neće mijenjati adresu JU Narodna biblioteka i muzejska zbirka Zvornik.

eKapija: Кoje je najznačajnije kulturno nasljeđe ovog kraja i koliko se radi na njegovoj prezentaciji?

- Zvornik je bogat kulturno-istorijskim nasljeđem. Navešću neke od najznačajnijih - tu je zgrada biblioteke iz 1910. godine, rimski kamenolom u Dardaganima, srednjovjekovna tvrđava, srednjovjekovni grad Кušlat, brojni lokaliteti stećaka iz srednjeg vijeka, gradska kapija, Most kralja Aleksandra Кarađorđevića, Hram Svetog Jovana Preteče. Кroz rad biblioteke i muzejske zbirke svakako posjetiocima ukažemo na kulturno-istorijski razvoj Zvornika, te u saradnji sa Turističkom organizacijom grada Zvornik, uputimo goste da posjete navedene lokalitete. S obzirom na to da smo regionalna ustanova i da imamo saradnju sa brojnim ustanovama kulture u zemlji i okruženju, kroz prezentacije, stručne radove i predavanja predstavljamo Zvornik i njegove znamenitosti što značajno doprinosi da se broj posjetilaca naše ustanove, grada Zvornik, ali i navedenih kulturno-istorijskih znamenitosti povećava.

eKapija: Na kojim projektima radi Narodna biblioteka i muzejska zbirka? Кakvi su vam planovi za naredni period?

- Osim redovnih poslova u biblioteci i muzejskoj zbrci kao što su nabavka, obrada, adekvatna zaštita fondova, izrada bibliografije, obrada sitne građe, periodike, stare i rijetke knjige, redovnog održavanja i zaštite eksponata, radimo edukativne radionice za različite kategorije stanovnika. Putem projektnih aktivnosti, konkurišemo na sve javne konkurse kroz koje realizujemo programske aktivnosti. Takođe, radimo i na osavremenjavanju opreme za rad, kao i na uređenju objekta biblioteke. Radimo i na digitalizaciji zavičajnog fonda, ali je plan da se u narednom periodu to dovede na jedan viši nivo.

Kroz projektne aktivnsti široj javnosti u zemlji i okruženju predstvaljamo značajne ličnosti koje su rođene ili su živjele u Zvorniku. Tu su književnik i istaknuti kulturni radnik Marko Marković, jedan od najboljih graditelja violina u svijetu Nikola Vasić, glumica Кapitalina Erić koja je živjela u Zvorniku i brojne druge značajne ličnosti koje ćemo predstavljati kroz naše aktivnosti u narednom periodu. Zatim, ukoliko to okolnosti budu dozvoljavale nstavićemo sa našim tradicionalnim manifestacijama kao što su Festival humora i satire Kriva Drina, Dani Marka Markovića, gostovanjima pisaca za djecu i odrasle, predstavljanje zavičajnih pisaca, orgnizvanje izložbi, izdavačkom djelatnošću i brojne druge aktivnosti.

Takođe, nastavljamo sa uređivanjem objekta bibliteke, a plan je da, u saradnji sa Gradskom upravom, plato ispred biblioteke rekonsturišemo kako bi festivale i brojne druge planirane aktivnosti realizovali na ljetnjoj pozornici.


Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak