Smrčak izgradio sušaru sa tri tunela - Tokom 2021. biće instalirana proizvodna linija za šljivu

Zvorničko preduzeće Smrčak u ovoj godini planira nabavku proizvodne linije za šljivu čija će vrijednost biti oko 500.000 KM. Linija podrazumijeva opremu za rehidriranje, pakovanje i kalibrisanje šljive.

Ovo je samo nastavak investicije koja se skoro realizovana, a to je izgradnja sušare. Kako nam objašnjava direktor Smrčka Marko Mijatović, nabavljena je sušara sa tri tunela čiji će kapacitet biti 30 tona za 24 sata na bazi svježe šljive.

- Takođe je napravljen novi objekat za smještaj sušare koji je površine 1.000 m2. Ova investicija je do sada koštala oko 800.000 KM. Moram da napomenem da smo u prošloj godini za ove namjene dobili subvencije Ministarstva poljoprivrede RS u iznosu od 100.000 KM - dodaje Mijatović.

Inače, preduzeće Smrčak je nastalo 1992. od otkupnog magacina koji datira od 1982. što potvrđuje da je tradicija bavljenja ovim poslom skoro 40 godina. Djelatnost preduzeća je sakupljanje, prerada i promet gljiva, ljekovitog bilja, šumskih plodova, voća i povrća.

- Spadamo u red značajnijih kompanija iz BiH koje se bave ovom djelatnošću. Imamo trenutno 45 radnika. Do sada je u objekte, infrastrukturu i opremu uloženo oko 5 mil KM - ističe naš sagovornik.

U pogonima Smrčka se proizvode gljive, ljekovito bilje, šumski plodovi, voće i povrće. Najveću pažnju pridaju gljivama i one su primarni proizvod. Radi se o četiri vrste gljiva, a to su vrganj koji je najzastupljeniji, zatim lisičarka, smrčak i crna truba. Od ljekovitog bilja najzastupljeniji su: kantarion, lipa, majčina dušica, hajdučka trava, srijemoš, zova, bijeli sljez itd.

- Takođe imamo sopstvene zasade organske maline i zasade od naših kooperanata koji se sertifikuju preko naše kompanije i mi im garantujemo otkup i cijenu veću od tržišne cijene konvencionalne maline - kaže nam Mijatović.

Prosječni godšnji kapacitet Smrčka je oko 100 tona svježe gljive, 80 tona sušene, i 50 tona zamrznute. Osim toga, preradi se i oko 60 tona različitog ljekovitog bilja u sušenom stanju i oko 50 tona ostalih šumskih plodova, voća i povrća. U sezoni rade oko 200 tona jagodičastog voća, sa tendencijom povećanja svake godine.

- Kapaciteti otkupa su neograničeni, otkupimo sve količine koje naši kooperanti mogu sakupiti. Imamo više od 2.500 kooperanata za samonikle plodove, odnosno gljive, ljekobilje, šumske plodove, i 25 kooperanata za organsku malinu gdje je kapacitet otkupa takođe neograničen.

Skoro cijela proizvodnja Smrčka je namijenjena izvozu.Tržišta na kojima plasiraju proizvode su EU i Švajcarska, a od zemalja EU najviše Njemačka, Austrija, Francuska, Danska, Švedska, odnosno zemlje Zapadne Evrope.

- Razmatrali smo izlazak na tržište SAD-a, ali za sada navedena tržišta u potpunosti zadovoljavaju naše potrebe i mogućnosti.

Prema novom pravilnikom o uslovima korišćenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda u šumama i na šumskim zemljištima u svojini RS, koji nepovoljno utiče na Smrčak i ostale firme koje se bavi ovim poslom, dozvoljeno je da fizička lica sakupe samo 1 kg proizvoda. Kad su u pitanju komercijalni sakupljači, za njih se raspisuje konkurs na osnovu kojeg dobijaju dozvole na godinu dana.

- Inicijativa za izmjenu pravilnika postoji i organizovana je od strane Udruženja organskih proizvođača RS. Dakle zajedno sa ostalim kompanijama, kao i kooperantima nastupamo protiv ovog pravilnika. Upravo je ovaj pravilnik najviše pogodio kooperante koji su većinom ljudi iz siromašnih kategorija i iz ruralnih dijelova naše zemlje, tako da će pravilnik umnogome doprinijeti da i ovo malo ljudi što je ostalo na selu, napusti selo u potrazi za egzistencijom, jer im je novac koji su dobijali od sakupljanja šumskih plodova bio ogroman izvor prihoda - smatra Mijatović.

Što se tiče saradnje sa lokalnom upravom, Mijatović kaže da je zadovoljavajuća, ali i da uvijek ima prostora za napredak u tom pogledu.

- Prednost Zvornika za naše poslovanje je, prije svega, blizina graničnog prelaza i dobra povezanost sa magistralnim putevima, što će možda u budućnosti biti problem jer planirani autoputevi će sa svih strana zaobići Zvornik, što je nepravedno s obzirom na ekonomski i geografski značaj Zvornika.

O planovima za naredni period, direktor Smrčka kaže da su to diferencijacija i diverzifikacija proizvodnje, što će značiti uvođenje novih proizvoda i napredovanje putem nabavke najsavremenije opreme koju zahtijeva tržište na kome nastupaju.

- Takođe planiramo održavanje i uvođenje najvažnijih međunarodnih sertifikata koji će dokazivati da je naše poslovanje na svjetskom nivou. Mi već posjedujemo ORGANIC, BioSuisse, Global GAP, HACCP, ISO 9001:2015, BSCI, a u fazi smo implementacije IFS sertifikata koji ćemo imati krajem maja ove godine.