Obnova života na selima po modernom konceptu - CERD iz Krneta sprovodi projekte na području cijele BiH

U cilju revitalizacije života na selima i ekonomskog razvoja ruralnih područja, u Bosni i Hercegovini djeluje neprofitna, nevladina organizacija Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD). Kako bi dali doprinos filozofiji koje promovišu - Ruralno je IN, svoje sjedište su premjestili iz grada na selo, u Krnete kod Laktaša.

Provodeći projekte edukacije u oblasti organske poljoprivredne proizvodnje, direktne pomoći i zagovaranja pozitivnih trendova i promjena, CERD nastoji da kreira moderna sela koja nude mogućnost pokretanja biznisa i zapošljavanja, a istovremeno imaju dobru infrastrukturu i uslove za sadržajan društveni život.

- Kroz akumulirano iskustvo, CERD je naučio da su organizacioni razvoj i poslovna podrška ključni alati za ojačani kapacitet ciljne grupe i povećani ekonomski rast. CERD prvenstveno cilja male poljoprivrednike i njihove lokalne organizacije u ruralnim oblastima sa dodatnim fokusom na udruženja žena i mladih – kaže Vladimir Aljetić iz te organizacije.

Kako bi realizovali ciljeve, Aljetić kaže da sarađuju sa svim društvenim strukturama od lokalnih samouprava, do regionalnih i republičkih institucija, kao i sa akademskom zajednicom.

- Naša misija je kontinuirani razvoj ruralnih područja i poboljšanje kvaliteta života žena, muškaraca i mladih u ruralnim sredinama. Zalažemo se za saradnju i partnerstvo sa svim akterima koji kroz svoje aktivnosti razvijaju poljoprivredu i druge vidove ruralne ekonomije, unapređuju društveni odnose, a pri tom poštuju ravnopravnost svih članova zajednice i posvećeni su očuvanju životne sredine, prirodnih resursa i kulturno-istorijskog nasljeđa naših ruralnih područja, čime utičemo na promjenu odnosa prema tim područjima te ih činimo atraktivnim i prihvatljivim za život – naglašava Aljetić.

CERD postoji više od 20 godina, a od početka tim ove organizacije je jedan od vodećih aktera ruralnog razvoja u BiH.

- Kako u prethodnom periodu tako i danas je CERD među najvećim organizacijama u BiH koji rade u ovom sektoru. CERD svoje aktivnosti provodi na teritorije cijele Bosne i Hercegovine uključujući i projekte prekogranične saradnje sa zemljama u regionu – kaže Aljetić.

U prethodnom periodu CERD je sproveo veliki broj projekata u raznim segmentima. Prema riječima Aljetića, ova organizacija je podržala oko 2.000 korisnika u više od 20 opština u BiH.

- Tu su projekti jačanja civilnog društva u bavljenju poljoprivredom i ruralnim razvojem, jačanje poljoprivrednog tržišta u BiH, sektora malih i srednjih preduzeća, projekti podrške ženskim udruženjima i ojačavanju njihovog članstva, promovisanja i uvođenja biodinamičkih principa organske poljoprivrede, kao i projekti koji inspirišu mlade za rad u ruralnim sredinama.

CERD je sada sve više fokusiran na zaštitu životne sredine, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, potvrđuje Aljetić.

- U tom duhu smo koncipirali i naše Domestica imanje koje je u potpunosti autonomno, u smislu snabdijevanja električnom energijom i vodom, a kroz zaštitu park šume u njegovom sklopu radimo na zaštiti i promociji biodiverziteta.

U CERD-u ističu da su zadovoljni postignutim rezultatima, mada i dalje postoji potreba unapređenja rada u svim segmentima.

- Očekujemo da ćemo u bliskoj budućnosti dodatno ojačati organizacione kapacitete u cilju stvaranja jednog prepoznatljivog referentnog edukativno poslovnog centra za razvoj ruralnih područja – poručuju u CERD-u.

Navode i to da ruralni razvoj nije samo poljoprivreda, već mnogo širi pojam. Fokus nije ni isključivo dovođenje proizvodnih pogona u selo radi zapošljavanja stanovništva i podizanja standarda.

- Ruralni razvoj podrazumijeva kulturu, sport, zdravstvenu i socijalnu podršku. Tu je naravno i obrazovno vaspitna komponenta. Upravo kroz naš novi koncept sela, nove zajednice, podrazumijevamo da se mladi vrate na selo, rade ono što najviše vole i najbolje znaju, a da se njihov rad revalorizuje kroz nove oblike podjele vrijednosti. Zvuči dosta utopijski ali takva sela, zasnovana između ostalog i na zelenoj ekonomiji, već postoje u EU i mi treba da ih modeliramo prema sebi, našem mentalitetu, potrebama i mogućnostima – kaže Aljetić.

Smatra da ruralno mora biti IN, ne zbog nas već generacija koje dolaze. Život u gradu se sada pokušava humanizovati nakon više decenija urbanizacije "u najgorem obliku".

- Betonska džungla nije nešto što je zadesilo samo naše područje, to je na prvom mjestu pogodilo daleko razvijenije zemlje, ali se u njihovom slučaju posvetilo mnogo više pažnje kvalitetu života na selu te su već vidljive migracije iz grada te filozofija da se na selu živi, a u gradu radi. Razvojem malih farmi i zasada te njihovim uvezivanjem pod jedan brand, bio on zadruga ili koncept modernog sela kako ga mi vidimo, omogućićemo da se na selu živi i radi – poručuje Aljetić.