Tematski bilten
Turizam - Od poslovanja do zadovoljstva uz bogatstvo izbora
U susret sezoni - Može li Crna Gora oboriti rekorde iz 2019. godine?
(Foto: Pixabay.com/Сергей Петров)
Od sezone koja je pred nama svi očekuju mnogo - i država i privreda. Najave su odlične, hotelijeri su zadovoljni rezervacijama, a rekordne posjete zabilježene su i na samom početku godine. A da li će rezultati iz 2019. konačno biti nadmašeni?
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma kažu za portal eKapija da se, iako je početak sezone na sjeveru Crne Gore obilježila neizvjesnost u pogledu sniježnih padavina, sada već može govoriti o jednoj uspješnoj zimskoj turističkoj sezoni.
- Kada je u pitanju jug, od samog početka godine vladalo je veliko interesovanje, a imena regionalnih muzičkih zvijezda i odlični programi lokalnih turističkih organizacija su osigurali da posjećenost bude dobra. Smještajni kapaciteti su tokom novogodišnjih praznika bili odlično popunjeni - kažu nam iz MERT-a.
Prema podacima Uprave za statistiku Monstat, u kolektivnom smještaju tokom januara boravilo je 32.177 turista, 63,53% više u odnosu na isti period prošle godine, a 19,24% u odnosu na isti period rekordne 2019. godine. Takođe, od 21. januara kada je zvanično počela skijaška sezona, ski centri bilježe dobru posjećenost. Podaci skijališta Kolašin 1600 pokazuju da je posjeta tom ski centru dostigla brojku od 80.000 posjetilaca, a ukupan prihod od početka sezone do 10. marta veći je od 1,2 mil EUR.
- Sumirajući sve statističke pokazatelje, zaista možemo biti zadovoljni rezultatima. Ova sezona dokazala je da Crna Gora postaje sve više cjelogodišnja destinacija, koja čak i u nedostatku većih količina sniježnih padavina, može raznim sadržajima privući turiste i biti atraktivna destinacija za turiste sa brojnih tržišta - navode iz Ministarstva.
(Foto: Stefan Kostić/Unsplash)
Očekivanja od ljetnje sezone
Govoreći o sezoni koja je pred nama, iz ovog Vladinog resora kažu da je dočekuju spremni i sa puno optimizma.
- Očekivanja su da ćemo, ako se nastave dosadašnji trendovi rasta, dostići nivo ostvarenosti rekordne 2019. godine, ali i zabilježiti povećanje. Imajući u vidu brojne planirane aktivnosti u pravcu bolje pripreme sezone, očekujemo da će doći do porasta turističkog prometa, odnosno broja noćenja inostranih gostiju i prihoda od turizma. Pored navedenog, cilj nam je i podsticaj većeg dolaska turista sa visokoplatežnih tržišta, povećanje potrošnje po turisti, kao i perioda boravka na našoj destinaciji - navode iz Ministarstva za eKapiju.
Velika očekivanja od ljetnje sezone imaju i u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG). Kako kažu, predstavnici turističke privrede zadovoljni su bukingom i imaju dobre najave dolazaka iz Zapadne i Srednje Evrope, Izraela, kao i regiona.
- Polazeći od utvrđenih smjernica, marketinški napori su bili usmjereni na povećanje broja turista sa ključnih emitivnih tržišta. Dobra avio povezanost jedan je od ključnih faktora uspješne turističke sezone. Neophodno je napraviti portfolio novih proizvoda koji će privući turiste, prije svega u periodu prije i posle sezone. Privlačenje turista veće potrošačke moći je potrebno ostvariti povećanjem broja turista sa prioritetnih emitivnih tržišta, diversifikacijom i inovacijom proizvoda i povećanjem broja dolazaka turista van glavne turističke sezone - kažu iz Komore.
Kako navode, savremeni turisti danas sve više žele da dožive jedinstvene i autentične elemente određene destinacije - ljude, kulturu, život, i na taj način svakako prenose svoje iskustvo i preporuke o Crnoj Gori. Vrhunska iskustva, obično izgrađena oko prepoznatljivih atrakcija, postaće ključna komponenta pozicioniranja Crne Gore.
- Potrebno je značajno unaprijediti zadovoljstvo gostiju turističkim uslugama. Cilj je da se poveća kvalitet ponuđenog smještaja kroz nove modele ugostiteljstva. Neophodno je stvaranje prepoznatljivih i kvalitetnih ugostiteljskih objekata koji će podići svoj kvalitet i konkurentnost. Turistički sektor trenutno je veoma raznolik i ima nizak nivo globalnog prepoznavanja brenda. Ova inicijativa će kreirati seriju zvaničnih oznaka brenda Crne Gore za smještaj, kako bi se podigla svijest, atraktivnost i percepcija kvaliteta ugostiteljskih proizvoda Crne Gore - kažu iz Komore.
________________________________________________________________________________________________________________
Smještajni kapaciteti na sjeveru
Govoreći o smještajnim kapcitetima u crnoj Gori, iz MERT-a kažu da je razvoj sjevera Crne Gore jedan od prioriteta ovog resora. Kako navode, ovaj region ima ozbiljan potencijal rasta i konkurencije primorskom u narednim godinama, o čemu govori i podatak da se, kada govorimo o projektu ekonomskog državljanstva, osam od ukupno 12 projekata sa razvojne liste nalazi na sjeveru (sedam u Kolašinu, jedan na Žabljaku).
- Riječ je o hotelima visoke kategorije čija je vrijednost projektovana na 113,8 mil EUR, a plan je da se stavljanjem u funkciju ukupnih kapaciteta preko hiljadu smještajnih jedinica stvore pretpostavke za otvaranje blizu 800 novih radnih mjesta. U kontekstu razvoja turizma i ekonomije, očekujemo da će ovakav razvojni zamajac u tim opštinama ozbiljno pozicionirati sjever Crne Gore, a Ministarstvo u kontinuitetu radi na njegovoj promociji i poboljšanju kvaliteta postojeće ponude - navode.
________________________________________________________________________________________________________________
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma kažu da su, među brojnim aktivnostima koje se sprovode u pravcu pripreme predstojeće sezone, i one koje se tiču pozicioniranja Crne Gore na međunarodnim tržištima.
- U saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom i turističkom privredom, MERT je učestvovao na značajnim međunarodnim sajmovima i berzama i to u Tel Avivu, Ljubljani, Beogradu, Berlinu i Beču. Posjete navedenim sajmovima su bile zadovoljavajuće, jer se, na osnovu ostvarenih kontakata crnogorskih privrednika sa njihovim partnerima i iskazanog interesovanja posjetilaca, očekuje povećan broj turista sa ovih destinacija - navode.
(Foto: Air Montenegro/Nebojša Jelić)
Avio dostupnost destinacije - Povećan broj letova i nova tržišta
Imajući u vidu da je Crna Gora dominantno avio-destinacija u odnosu na ciljna tržišta, aktivnosti su usmjerene i ka poboljšanju avio-dostupnosti, prije svega prema zemljama Centralne, Zapadne i Sjeverne Evrope, kao i ostalih visokoplatežnih tržišta.
- MERT, u saradnji sa brojnim inostranim partnerima, ulaže značajne napore na tom planu. U tom smislu, naš angažman karakteriše i intenzivna saradnja sa Air Montenegrom, Aerodromima Crne Gore, kao i sa hotelijerima, NTO CG i drugim partnerima. Takođe, vodi se intenzivna komunikacija sa brojnim avio kompanijama, kao što su: Isr Air, Lux Air, Air Astana i Flynas. Na taj način, utičemo na intenziviranje turističkih kretanja, u smislu povećanja broja frekvencija tokom sezone i potencijalnog produžetka perioda letjenja - kažu iz ovog resora.
Govoreći o novim tržištima, kažu da im je cilj da se dominantno orijentišu na ona visokoplatežna.
- Podsjećanja radi, u strukturi inostranih gostiju, najviše dolazaka u 2022. godini ostvarili su turisti iz regiona, a zatim turisti iz Njemačke, Francuske, Izraela i Velike Britanije. Shodno navedenoj strukturi, može se konstatovati da je umjesto Rusije, iz koje je smanjen broj dolazaka zbog poznatih razloga, jednu od pozicija među prvih pet, zauzela Njemačka. Ako, pored navedenog, imamo u vidu i činjenicu da se tokom par poslednjih godina ostvaruje kontinuirano visoko učešće turista iz Francuske i Velike Britanije, možemo sa zadovoljstvom reći da se ostvaruje strateški cilj kojem se teži, a to je da države Zapadne Evrope budu u grupi preferiranih emitivnih tržišta za Crnu Goru - navode.
Kada je riječ o avio dostupnosti, iz nacionalne avio-kompanije Air Montenegro kazali su za naš portal da su prošle godine povezali Crnu Goru sa 16 destinacija među kojima su Pariz, Nant, Lion, Cirih, Frankfurt, Kopenhagen, Ljubljana, Beograd, Prag, Banja Luka, Istanbul, Tel Aviv, Katovice, Jerevan, Bratislava i Kairo.
- Pored navedenih destinacija, crnogorska nacionalna avio-kompanija ove godine nastavlja da širi mrežu i uvodi nove destinacije. Dupliran je broj letova između Crne Gore i Poljske, a pored Katovica planirano je pokretanje dodatne linije i to ka Žešovu, najvećem gradu na jugoistoku Poljske. Francuska ostaje važno tržište pa su tako pored Pariza, Nanta i Liona planirane i dvije nove destinacije u Normandiji - kazali su nam iz Air Montenegra.
________________________________________________________________________________________________________________
Aerodromi bilježe rekorde
Iz Aerodroma Crne Gore kazali su za eKapiju da su tokom prva dva mjesca ove godine oborili rekorde kada je riječ o broju putnika.
- Od 1. januara do 12. marta opslužili smo 232.000 putnika, što je oko 20% više u odnosu predpandemijsku 2019. godinu. Od toga, na Aerodromu Podgorica smo opslužili oko 195.000 putnika, 30% više u poređenju sa 2019. godinom, dok je Aerodrom Tivat na oko 80% rezultata u odnosu na isti uporedni period.
Osim toga, Crna Gora je januaru 2023. godine, u konkurenciji 44 evropske države, ostvarila peti po redu rast avio saobraćaja u odnosu na isti period 2019. godine. To pokazuje statistika ACI (Airports Council International).
Navode i da je tokom prošle ljetnje IATA sezone, Podgorica je bila povezana sa do 32 destinacije, a Tivat sa do njih 28. Kada je riječ o aktuelnoj zimskoj IATA sezoni, Aerodrom Podgorica ima 18 aktivnih ruta, i to su Atina, Barselona, Beograd, Beč, Berlin, Brisel, Budimpešta, Dortmund, Istanbul, Krakov, Ljubljana, London Stansted, Luksemburg, Mančester, Memingen, Milan, Rim, Zagreb. Aerodrom Tivat je povezan sa Beogradom i Istanbulom.
- Aerodromi Crne Gore raspolažu preliminarnim najavama saobraćaja za ljetnju IATA sezonu koja počinje krajem marta i traje do kraja oktobra. Najave su maksimalno ohrabrujuće i, shodno tome, očekujemo bolje rezultate u poređenju sa 2019. godinom. Međutim, jasniju sliku tradicionalno formiramo u krajem marta i aprila kada je indikacija sezone bolje vidljiva i kada je stepen izvjesnosti najavljenog saobraćaja relativno visok - kazali su nam iz ovog preduzeća.
________________________________________________________________________________________________________________
Takođe, dodaju, Brno je još jedan novi grad ka kojem će se tokom ljetnje sezone realizovati letovi.
- Dok će ka Pragu nacionalna avio-kompanija saobraćati do četiri puta nedeljno, značajno više u odnosu na prošlu godinu. Ove godine ćemo imati i direktne letove ka još jednom važnom tržištu, tako da već od maja mjeseca planiramo saobraćaj ka Rigi, Viljnusu i Talinu - dodaju.
Iz nacionalne avio kompanije kažu i da je za ovu godinu planiran zakup dva aviona, što je neophodan preduslov, kako bi se obezbijedila što bolja povezanost Crne Gore kao turističke destinacije.
- Avion većeg kapaciteta će saobraćati počev od 31. marta, dok je planom predviđeno da četvrti avion leti tokom glavne ljetnje sezone, kada je i najfekventiji saobraćaj. Intenzivan saobraćaj planiran je već u predsezoni, odnosno od aprila i maja mjeseca, a na pojedinim rutama letovi će se realizovati sve do kraja oktobra - zaključuju iz Air Montenegra.
(Foto: Shutterstock/sduraku)
Može li Crna Gora postati cjelogodišnja turistička destinacija?
Uprkos težnjama da postane cjelogodišnja turistička destinacija, Crnu Goru i dalje karakteriše izrazita sezonalnost. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja kažu nam da se turistička ponuda kontinuirano razvija, ali još uvijek nije na nivou koji priželjkuju.
- Ipak, kvalitet i raznovrsnost ponude raste iz godine u godinu. S obzirom na sve veći broj turista koji kao ljubitelji prirode posjećuju Crnu Goru u periodima prije i posle ljetnje sezone, preduzimamo dodatne napore u cilju dalje diversifikacije turističkog proizvoda, kako bi se stvorili uslovi da Crna Gora bude prepoznata kao cjelogodišnja destinacija sa jedne strane, kao i u cilju ostvarenja dodatnih ekonomskih efekata od turizma, sa druge strane - kažu nam iz ovog resora.
Kako navode, plan pripreme ljetnje sezone 2023. godine, sadrži i brojne aktivnosti koje se odnose na podršku privredi kroz program podsticajnih mjera u oblasti turizma, unapređenja obrazovanja kadrova u turističkom sektoru, unapređenja ponude u segmentima zdravstvenog, ruralnog, kulturnog i turizma zasnovanog na prirodi.
- Dočekujemo ovu sezonu, uz obavezu da svi budemo maksimalno posvećeni realizaciji svojih aktivnosti, jer se samo zajedničkim radom može doprinijeti podizanju nivoa kvaliteta kompleksnog turističkog proizvoda, kako ove, tako i narednih sezona, a sve u smislu, ne samo ispunjavanja, već i prevazilaženja očekivanja turista - dodaju.
Na problem sezonalnosti ukazali su i iz Privredne komore.
- Turizam je u Crnoj Gori je i dalje izrazito sezonalna djelatnost, budući da se tokom samo tri ljetnja mjeseca (jun, jul i avgust) ostvari dvije trećine prihoda. S tim u vezi, potrebno je raditi na prevazilaženju biznis barijera i osmišljavanju podsticanih mjera kojima će se privući gosti u periodu van glavne turističke sezone - kazali su iz PKCG za naš portal.
Kako ističu, Crna Gora nije isključivo ljetnja kupališna destinacija, već i destinacija koja ima šta da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima.
- Za unapređenje zimske sezone potrebno je definisanje platforme za održivi razvoj planinskih centara zasnovane na tri osnovna stuba: održivi razvoj i planiranje, investicije; podsticaji i javno-privatno partnerstvo, kao i marketing i brending planinskih centara. Razvojem ski centara i planina kao turističkih destinacija, ne samo da se otvaraju nova radna mjesta i privlače brojni turisti, već se razvijaju i ostale grane privrede - navode iz Komore.
Mišljenja su da je u stvaranju kompleksne turističke ponude potrebno povezati primorje i zaleđe, produžiti sezonu, čime bi i sjever dobio dodatan razvojni impuls. Istovremeno potrebni su dodatni hotelski objekti visoke kategorije, koji generišu najveće ekonomske efekte za BDP, zaposlenost, prihode države i produženje sezone.
- Opredjeljenje Crne Gore je kreiranje visokokvalitetnog turističkog proizvoda, što podrazumijeva intenzivno poboljšanje kvaliteta ukupne infrastrukture, ne samo hotelsko-ugostiteljskih objekata i sadržaja koje posjeduju. U tom smislu, potrebne su velike investicije države i privatnog kapitala na planu poboljšanja infrastrukture i saobraćajne dostupnosti. Turizam je vrlo osjetljiva grana privrede koja stoji na kraju lanca uzročno poslijedničnih veza u svim sferama društva, te ga u tom smislu moramo svi zajedno pažljivo i dugoročno planirati – navode iz Komore.
(Foto: Pixabay.com/Ira Lee Nesbitt)
Iz godine u godinu isti problem - neodstatak kvalifikovane radne snage
Jedan od najvećih problema koji pogađa turističku privredu, ne samo u Crnoj Gori, već i cijelom regionu, svakako je nedostatak kvalifikovane radne snage. U tome su složni svi - turistički poslenici, država, turističke organizacije i poslovne asocijacije. Kako, međutim, riješiti ovaj problem?
- Deficit kadrova sa odgovarajućim znanjima i vještinama prisutan je u skoro svim segmentima u turizmu. Posebno je izražen problem nedostatka radne snage na sezonskim poslovima i predstavlja jednu od biznis barijera. Iako se turistička privreda permanentno zalaže da se u Crnoj Gori ostvari ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici, sadašnja ponuda stručnog kadra u sektoru turizma nije zadovoljavajuća - kažu iz Privredne komore za naš portal.
Kako bi se ublažio ovaj problem, navode, Komora je kod nadležnih institucija inicirala uvođenje kategorije "stalni sezonski radnik".
- Na ovaj način bismo motivisali nezaposlene da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Sistem osigurava finansijsku podršku radnicima - sezoncima u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti koji tokom godine imaju razdoblja smanjenog obujma posla zbog sezonske vrste poslovanja. Radi se o osobama koje su u kontinuitetu radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje 1 sezonu (najmanje 6 mjeseci) - pojašnjavaju iz PKCG.
Takođe, potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja provremenih poslova i donijeti Zakon o studentskim zadrugama čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije, tokom trajanja ljetnje sezone.
- Neophodno je pristupiti i izradi nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila. Potrebno je staviti akcenat na pojednostavljenje i digitalizaciju procedura zapošljavanja, kreirati elektronski portal za registraciju sezonskih radnika, kao i implementirati čl. 81 Zakona o strancima, koji propisuje da se prilikom aplikacije za dobijanje dozvole za sezonsko zapošljavanje stranca, biometrijski podaci mogu uzeti u našim ambasadama i konzularnim predstavništvima. Na ovaj način bi stranac došao u Crnu Goru tek kad dobije dozvolu za sezonski rad, čime bi se skratila čekanja na šalterima i smanjili troškovi poslodavca - dodaju.
Kako navode, Privredna komora, kao poslovna asocijacija koja kao svoju osnovnu aktivnost ima zastupanje interesa svog članstva pred donosiocima odluka i kreatorima politika, te zalaganje za stvaranje povoljnog i predvidljivog poslovnog ambijenta, već duži period ukazuje na izazove sa kojima se njeno članstvo susrijeće kada je u pitanju angažovanje sezonske radne snage, a posebno u sektoru turizma.
- To nas je vodilo i ka implementaciji određenih aktivnosti kroz projekte finansirane od međunarodnih donatora. Rješavanjem aktuelnih problema vezanih za ovo pitanje vodilo bi ka suzbijanju sive ekonomije i smanjenju neformalne zaposlenosti - ističu.
Komora je tokom 2020 bila partner na projektu "Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika u Jugoistočnoj Evropi", koji je realizovan u saradnji sa Nacionalnom alijansom za lokalni ekonomski razvoj iz Srbije i Vladom Crne Gore uz podršku Njemačke razvojne saradnje. Kroz taj okvir, kažu, pokrenuta je inicijativa za unapređenje efikasnosti sistema angažovanja sezonske radne snage u turizmu. U okviru projekta urađena je Analiza sistema angažovanja sezonskih radnika u sektoru turizma u Crnoj Gori u kojoj je dat detaljan prikaz trenutnog stanja kako bi se identifikovali problemi i definisale preporuke za sprovođenje reforme.
- Kroz ovaj projekat predložen je reformski model koji se zasniva na primjerima najboljih praksi iz zemalja regiona i šire, prilagođavanju zakonskog okvira kako bi se stvorili uslovi za fleksibilnije angažovanje sezonske radne snage, te unapređenju informacionog sistema, odnosno razvoju elektronskog web portala koji će omogućiti objedinjenu elektronsku prijavu sezonskih radnika, po principu prijave na jednom mjestu - kažu nam iz Komore.
Nakon završene prve faze projekta koja je rezultovala navedenom analizom, došlo je do zastoja u odobravanju nastavka projekta od strane Vlade Crne Gore.
- Privredna komora prepoznaje priliku da ponovo ovo pitanje stavi na dnevni red i zatraži punu podršku resornih ministarstava, kao u dijelu prihvatanja, tako i podrške u realizaciji ovog projekta - ističu.
U skladu sa zaključcima Savjeta za konkurentnost, otpočela je druga faza projekta, koji je finansiran od strane GIZ-a (Njemačko društvo za međunarodnu saradnju). Za implementaciji projekta, su zaduženi Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i Privredna komora Crne Gore.
- Kroz prvu fazu projekta izrađena je sveobuhvatna analiza sezonskog zapošljavnja u Crnoj Gori, tehnička specifikacija softvera i Policy dokument (trenutno stanje, predložena reforma i očekivani rezultati reforme). U cilju poboljšanja dosadašnje prakse u vezi sa sezonskim zapošljavanjem u turizmu, kroz projekat se namjeravaju primijeniti najbolja iskustva stečena kroz sprovođenje ranijih projekata u regionu, prije svih unapređenje postojećih procedura i razvoj softvera za elektronsku registraciju sezonskih radnika - navode.
Iz Komore ukazuju da bi reforma koja se predlaže doprinijela pojednostavljenju i skraćivanju procedura prijave radnika, odnosno poboljšanju efikasnosti sistema angažovanja sezonske radne snage u turizmu, porastu broja formalno angažovanih sezonskih radnika u ovom sektoru, kao i rastu budžetskih prihoda po osnovu plaćenih poreza i doprinosa.
- Bez kvalitetnih kadrova nema razvoja turizma. Biznis traži ljude koji posjeduju znanja i vještine i koji su spremni i opredijeljeni da brzo uče i usvajaju nova znanja. Ono na čemu se radi, a potrebno je nastaviti još intezivnije, je motivisati mlade ljude, reformisati obrazovni sistem u skladu sa potrebama privrede i pojačati podršku neformalnom obrazovanju. Takođe, stipendiranjem učenika i davanjem subvencija privrednicima, trebalo bi nastaviti aktivnosti na afirmisanju deficitarnih zanimanja i uključivanju kompanija u proces dualnog obrazovanja - zaključuju iz PKCG.
Dragana Obradović
Sve tekstove iz tematskog biltena pogledajte OVDE.
Pogledajte kompletan sadržaj tematskog biltena
"Turizam - Od poslovanja do zadovoljstva uz bogatstvo izbora"
Povratak na bilten