Pokrenut projekat mapiranja lokacija pogodnih za razvoj kapaciteta OIE u Crnoj Gori - Samo u Nikšiću potencijal vjetra i solara oko 1.400 GWh godišnje

Potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori je neupitan. To dokazuje i interesovanje investitora, pa su samo na teritoriji nikšićke opštine izdati urbanističko-tehnički uslovi za 42 lokacije za gradnju solarnih elektrana, što je oko 7.000 MW instalisane snage. Ulaganje u obnovljive izvore svakako je jedan od načina na koji zemlje mogu doprinijeti globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, povećana izgradnja kapaciteta OIE stvara značajnu potražnju za zemljištem. Ovim se potencijalno stvara konflikt između energetske politike sa jedne, i očuvanja prirode i društvenog prihvatanja, sa druge strane. Zato su nevladine organizacije (NVO) Eko-tim i The Nature Conservancy pokrenule projekat čiji je cilj identifikovanje i mapiranje niskokonfliktnih lokacija za razvoj solarnih i vjetroelektrana.

Kako je u razgovoru za eKapiju kazala Diana Milev Čavor iz NVO Eko-tim, posljedice klimatskih promjena sve više se osjećaju u čitavom svijetu, raste pritisak na zemlje da smanje svoje emisije gasova sa efektom staklene bašte, čime bi se se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stepeni iznad predindustrijskih vrijednosti. Paralelno sa tim suočavamo se i sa krizom biodiverziteta: gubimo vrste i staništa alarmantnom brzinom, što je dodatno otežano klimatskim promjenama.

- Ulaganje u OIE jedan je od načina kako zemlje mogu doprinijeti globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, povećana izgradnja kapaciteta OIE stvara značajnu potražnju za zemljištem. Ovim se potencijalno stvara konflikt između energetske politike, na jednoj, i očuvanja prirode i društvenog prihvatanja na drugoj strani. To bi moglo da uslovi kašnjenja ili čak otkazivanja projekata OIE, kao i povećanje troškova za investitore - upozorava Milev Čavor.

Prema njenim riječima, prilikom izrade projekata vezanih za OIE, investitori se često rukovode prostornim planovima koji se baziraju isključivo na potencijalu resursa vjetra ili sunca i koji ne uzimaju u obzir ekološke ili društvene, odnosno kulturne aspekte.

- Procjena potencijalnih ekoloških problema ili društvenih/kulturnih sukoba može smanjiti rizik od dugih, skupih kašnjenja ili čak otkazivanja projekta. Svrha projekta koji su nevladine organizacije Eko-tim i The Nature Conservancy implementirale zajedno sa Opštinom Nikšić bio je da se razvije scenario niskokonfliktnih lokacija za pozicioniranje solara i vjetra za ovaj grad identifikovanjem i mapiranjem područja najvećeg prioriteta za razvoj solarnih i vjetroelektrana, koja nose najmanji ekološki i društveni konflikt. Razvoj scenarija za lokacije za OIE sa niskim stepenom konflikta uključuje energetsko mapiranje, koje uključuje izradu baze prostornih podataka o OIE i izradu modela lokacija i mapiranje vrijednosti, pri čemu se uzimaju u obzir životna sredina, biodiverzitet i društveni/kulturni elementi za koje postoji interes očuvanja - navodi.

Sagovornica eKapije pojašnjava da se metodologija zasniva na dostupnim podacima i informacijama o stanju prirodnih resursa, flore i faune, kulturne baštine i pejzažnih vrijednosti, uzimajući u obzir postojeće i planirane obrasce korišćenja zemljišta.

- Cilj je bio da se identifikuju lokacije sa visokom osjetljivošću na kojima ne bi trebalo graditi kapacitete vezane za OIE, kao i lokacije sa nižom osjetljivošću na kojima treba stimulisati njihov razvoj – dodaje.

Kao pilot područje za izradu mapa niskokonfliktnih lokacija, Nikšić je izabran zbog svoje veličine, pošto je to najveća opština u Crnoj Gori.

- Kao takva, ona predstavlja dobru studiju slučaja za analizu potencijalnih konflikata i očekivanih kompromisa u vezi sa razvojem OIE širom države. Cilj je bio da se razvije metodologija koja se može proširiti na nacionalni nivo ili koristiti u bilo kom drugom regionu Crne Gore - kaže nam Milev Čavor.

Rezulatati analize su pokazali da, čak i kada se uzmu u obzir samo područja sa najmanjim konfliktnom, a sa srednjim ili visokim razvojnim potencijalom, njihova ukupna površina je oko 4 km2 za vjetroenergiju i 50 km2 za solarnu energiju. To predstavlja procijenjeni potencijalni kapacitet od oko 40 MW vjetra i 2,7 GW solara.

- Kada bi se u Nikšiću razvila samo jedna trećina (ili oko 16 km2) ovih niskokonfliktnih područja visokog razvojnog potencijala za solar, sveukupna proizvodnja bi mogla biti oko 1.300 GWh. Za vjetroenergiju rezultat je nešto niži, a procjena je da bi proizvodnja bila oko 100 GWh godišnje. Zajedno, to je oko 1.400 GWh godišnje, što bi bilo dovoljno da pokrije ukupnu potrošnju stambenog sektora u 2022. koji čini 380.000 korisnika, uključujući preko 200.000 domaćinstava - ističe naša sagovornica.

Diana Milev Čavor navodi da je projekat pokazao da je primijenjena metodologija u ovoj studiji neophodna i za analizu solarnog i vjetropotencijala na nacionalnom nivou.

- Pristup pametnog pozicioniranja poput onog koji se koristi u ovoj pilot studiji je od ključnog značaja za izbjegavanje uticaja na prirodu i ljude. Sledeći korak biće da se iskustvo stečeno kroz pilot projekat realizovan u opštini Nikšić primijeni na cijelu teritoriju Crne Gore i pomogne u realizaciji njenog punog potencijala kao pokretača zelene energije na Balkanu - navodi.

Ističe i da su Eko-tim i The Nature conservancy već potpisale memorandume o saradnji sa nekoliko institucija uključujući i Ministarstvo energetike i rudarstva, te da postoji interes svih zainteresovanih strana da se ovakav projekat realizuje na nacionalnom nivou.

- U cilju sprovođenja daljih ispitivanja, Ministarstvo energetike i rudarstva pružiće institucionalnu i stručnu podršku za potrebe izrade nacionalne studije koja će doprinijeti unaprijeđenju razvoja obnovljivih izvora električne energije i definisanju nacionalnih strategija za dostizanje klimatske neutralnosti - kaže Milev Čavor.

Sagovornica eKapije navodi da je potencijal za proizvodnju električne energije iz sunca i vjetra u Crnoj Gori neupitan.

- Pristup kakav je pametno mapiranje će nam omogućiti da dođemo do konkretnih brojki koliki je potencijal u megavatima i koje su to niskokonfliktne lokacije koje će podržati brzu i odgovornu zelenu tranziciju - pojašnjava.

Na pitanje da li će struja iz obnovljivih izvora u budućnosti moći da zadovolji potrebe tržišta kada dođe do gašenja Termoelektrane (TE) Pljevlja, naša sagovornica ukazuje da je dalji rad Termoelektrane veoma osjetljiva tema.

- Kada bismo imali jasan odgovor na ovo, i mnoga druga pitanja i dileme bila bi riješena kada je u pitanju planiranje daljeg razvoja elektro-energetskog sektora Crne Gore - poručuje.

Govoreći o smanjenju emisija GHG, Milev Čavor kaže da su sve oči uperene u TE Pljevlja, kao najvećeg emitera GHG u Crnoj Gori.

- Međutim, sve odluke koje se tiču smanjenja proizvodnje ili gašenja TE u nekom skorijem periodu mislim da nisu realne i mislim da to nije nešto što Evropska komisija očekuje od nas, uprkos obavezi smanjenja emisija – navodi Milev Čavor.

Prema njenim riječima, 2030. godina je preambiciozna godina za tako nešto, a kako kaže, ni 2050. godina takođe nije realnost.

- Tu postoji problem da nemali broj donosioca odluka misli da će TE raditi i do 2050. godine pa i posle toga, iako tržište i sve veći broj instrumenata za oporezivanje emisija CO2 energiju iz uglja čine sve skupljom i sve više neisplativom. Do momenta zatvaranja TE Pljevlja, mi paralelno moramo raditi na procesu energetske diversifikacije, izgradnji novih izvora koji bi zamijenili TE, ali i na procesu pravedne tranzicije u Pljevljima koja znači ekonomsku diversifikaciju i stvaranje novih prilika za ljude zaposlene u sektoru uglja – ističe sagovornica eKapije.

Kako navodi, veliki problem je što prolaze godine, a mi i dalje pričamo šta ćemo i kako ćemo.

- Crna Gora od 2020. godine radi na pripremi Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), najvažnijeg strateškog dokumenta u oblasti energetike i još ga nismo pripremili. Sve te godine su izgubljene jer niko od političara ne želi da se usudi da pomene zatvaranje TE i Rudnika uglja, jer je to veoma osjetljivo pitanje od kojeg zavisi trećina radne snage i najveći broj porodica u Pljevljima - kaže Milev Čavor.

Usvajanje NECP očekuje se do kraja drugog kvartala ove godine, tako da će, dodaje pitanje daljeg rada TE Pljevlja morati biti adresirano kroz ovaj dokument.

- Stav Eko-tima je da ta godina ne treba da bude preambiciozna sve dok TE uspijeva da ispuni standarde zagađenja i dok postoji finansijska isplativost njenog rada. Sa druge strane, mišljenja smo da je važno da shvatimo da smo mi već u procesu energetske tranzicije, da se bliži period i godine kada će se TE Pljevlja morati ugasiti i da je stoga potrebno sve ove godine dok TE radi, iskoristiti za gradnju novih izvora koji će obezbijediti energetsku stabilnost Crne Gore, ali takođe obezbijediti i predulsove kako bi se lokalna ekonomija Pljevalja mogla restrukturirati i oživjeti razvojem drugih održivh privrednih grana - ističe.

Već smo pomenuli da je interesovanje investitora za ulaganje u OIE ogromno. Na pitanje da li bi država određenim mjerama mogla da podstakne dalje investicije u ovu oblast, naša sagovornica podsjeća da je Ministarstvo energetike i rudarstva već pripremilo nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije kojim se opet uvode podsticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

- Međutim, pitanje je koliko su podsticaji za gradnju novih OIE potrebni sa obzirom da postoji veliko interesovanje investitora da ulaže u OIE. Konkretno, na teritoriji opštine Nikšić već su izdati UT uslovi za 42 lokacije za gradnju solarnih elektrana, što je oko 7.000 MW instalisane snage. U prethodnom periodu mali smo veliki izazov regulative i nesistematskog pristupa u izdavanju UT uslova za gradnju objekata OIE - navodi Milev Čavor.

Novi Zakon o OIE predviđa i uvođenje feed-in tarifa u prelaznom periodu, sve dok se ne ispune određeni preduslovi za uspostavljanje sistema tržišnih premija.

- Sistem tržišnih premija će se primjenjivati nakon završetka prelaznog perioda koji se završava istekom 12 mjeseci od dana spajanja crnogorskog dan-unaprijed tržišta električne energije sa jedinstvenim evropskim organizovanim dan-unaprijed tržištem, ili drugim dan-unaprijed tržištem koje je operativno najmanje dvije godine i koje ima fizičku interkonekciju sa Crnom Gorom, preko koje se ostvaruje trgovina u obimu od najmanje 1 TWh godišnje - zaključuje Diana Milev Čavor za eKapiju.