Tanja Kuzman, direktorka Inicijative Digitalna Srbija – Digitalnu transformaciju u Srbiji ometaju nedostatak novca i znanja

Ona ističe da se srpski ekosistem suočava sa izazovima poput nedostatka finansijskih sredstava i znanja o novim tehnologijama. Kako kaže, kompanije su najspremnije za digitalnu transformaciju jer su suočene sa tržišnim pritiskom, dok u državnoj upravi i dalje postoji veliki potencijal za unapređenje brojnih procesa.

Razgovarali smo i o sektorima koji prednjače u digitalizaciji, izazovima sa kojima se suočavaju mala preduzeća, srpskoj startap sceni, ali i o perspektivi zapošljavanja u IT sektoru.

eKapija: Prema globalnom istraživanju konsultantske kuće McKinsey, 90% svih organizacija prolazi neku vrstu digitalne transformacije. Da li je u Srbiji taj broj manji?

- Broj organizacija i uspješnost kojom prolaze digitalnu transformaciju može se različito posmatrati u zavisnosti od toga kako definišemo digitalnu transformaciju – da li smo, na primjer, uvođenjem digitalnog plaćanja zaista transformisali organizaciju, ili smo digitalizovali samo jedan njen segment?

Kada pogledamo širu sliku, čini se da daleko manji broj organizacija u Srbiji prolazi kroz pravu digitalnu transformaciju koja podrazumijeva organizacionu kulturu, poslovne procese i način na koji se isporučuje vrijednost korisnicima. Jedan od razloga je i činjenica da se naš ekosistem suočava sa izazovima poput nedostatka finansijskih sredstava i znanja o novim tehnologijama. U svjetlu brzih tehnoloških promjena i dolaska vještačke inteligencije, organizacije moraju ne samo da usvajaju nove tehnologije, već i da prilagode svoje poslovne modele i način razmišljanja kako bi ostale konkurentne.

eKapija: Ko je spremniji za digitalnu transformaciju – kompanije, državna uprava ili građani?

- Za uspješnu digitalnu transformaciju ključno je da postoji sinergija između stepena digitalizacije, razumijevanja njenih benefita i raspoloživih resursa. U ovom trenutku, kompanije su najspremnije za digitalnu transformaciju jer su suočene sa tržišnim pritiskom, posebno ukoliko posluju na globalnom tržištu.

Državna uprava napravila je prve korake i postavila digitalizaciju kao prioritet, ali i dalje postoji veliki potencijal za unapređenje brojnih procesa.

Kada govorimo o građanima, u formalnom i neformalnom obrazovanju je napravljeno nekoliko pomaka, djeca u Srbiji već od 5. razreda uče programiranje, postoje specijalizovana IT odjeljenja u srednjim školama, otvaraju se Mejkers labovi, kao učionice budućnosti u srednjim školama i postoje brojni programi podrške i saradnje sa privredom.

U svim ovim procesima postoje određeni izazovi koje treba da prevaziđemo i da omogućimo bržu i sveobuhvatniju digitalnu transformaciju. Ono što ne smijemo zanemariti je starosna struktura našeg društva zbog koje moramo osigurati uključenost starijih generacija i omogućiti im da budu dio digitalne tranzicije.

eKapija: Digitalna Srbija okuplja preko 30 organizacija i kompanija od kojih su mnoge multinacionalne. Kako one vide digitalizaciju u Srbiji u poređenju sa drugim zemljama?

- Naše članice, uključujući multinacionalne kompanije, vide Srbiju kao tržište sa velikim potencijalom za inovacije, ali ističu i specifične izazove sa kojima se suočavamo. Srbija se brzo razvija u tehnološkom smislu i naši talentovani inženjeri su prepoznati širom svijeta. Mnoge kompanije upravo ovdje imaju svoje razvojne centre u kojima se razvijaju najnapredniji proizvodi. Nasuprot tome, tradicionalni segment naše privrede i veliki broj malih preduzeća suočava se sa izazovima u kontekstu usvajanja novih tehnologija, dok su određeni segmenti društva isključeni iz digitalne tranzicije zbog nedostatka podrške. Inicijativa "Digitalna Srbija" okuplja kompanije i organizacije koje su udružile svoja znanja i resurse kako bi pomogle da se potrebne promjene u određenim segmentima dese u što kraćem roku.

eKapija: Koja je najozbiljnija prepreka na putu ka digitalnoj transformaciji u Srbiji, a gdje leži naša šansa?

- Najveću prepreku predstavlja nedostatak potrebnih znanja u tradicionalnim kompanijama koje bi im omogućile uspješnu primjenu novih tehnologija, uz nedostatak finansijskih sredstava. Sa druge strane, šansa leži u ogromnom potencijalu naših IT stručnjaka i kompanija koje već rade na globalnom tržištu i sa međunarodnim klijentima. Rast izvoza IT sektora i u ovoj godini potvrđuje da postoji prostor na globalnom tržištu koji su naše kompanije prepoznale i uspjele da adresiraju. Važno je da stvorimo sinergiju između tradicionalnih sektora i tehnoloških lidera u zemlji, jer zajedno možemo kreirati rješenja koja unapređuju poslovne procese i podižu konkurentnost cjelokupne privrede.

eKapija: Da li kompanije posmatraju digitalizaciju kao investiciju ili trošak? Koja industrija prednjači u digitalnoj transformaciji?

- Kompanije koje razmišljaju dugoročno i koje razumiju da je digitalna transformacija jedan od ključnih faktora za uspjeh, vide ta ulaganja kao investiciju. One prepoznaju da digitalna transformacija unapređuje procese, povećava efikasnost, mijenja poslovne modele i povećava konkurentnost. Sa druge strane, kompanije koje se suočavaju sa izazovima u svom poslovanju, proces digitalne transformacije vide kao dodatni trošak. U globalnom kontekstu, industrije čiji biznis modeli su okrenuti krajnjim korisnicima, poput finansijskog sektora, telekomunikacija i maloprodaje, prednjače u digitalnoj transformaciji jer inovacije direktno utiču na zadovoljstvo i lojalnost njihovih korisnika.

Milovan Milić, Tanja Kuzman, Rastko Petaković, Zoran Petrović, Dragoljub Damljanović, Saša Popović, Branko Milutinović, Jelena Drakulić Petrović, Jan Dolinaj (Foto: DSI/Branislav Nenin)

eKapija: Kako ocjenjujete srpsku startap scenu? Koji uslovi treba da se ispune da proizvod ili rješenje srpskog startapa ostvare globalni uspeh?

- Startap ekosistem se i dalje nalazi u ranoj fazi razvoja uz nekoliko značajnih promjena koje su se desile u poslednjih pet godina. Imamo povećanje broja startapa koji razvijaju prve verzije svojih proizvoda, kreirani su novi fondovi koji će finansirati startape na našem tržištu i postoji određeni broj organizacija koje su kreirale programe podrške za rane faze razvoja startapa. Trenutni nedostaci, koji ujedno predstavljaju i prostor za poboljšanje, povezani su sa nedostatkom globalne ambicije osnivača startapa i usporavanjem njihovog rasta nakon plasiranja proizvoda na inostranim tržištima. Ključno je da proizvodi budu od početka kreirani za rješavanje problema globalnih korisnika, kao i da startapi imaju znanja o tržištima na koja plasiraju svoje proizvode. U tom segmentu potreban im je pristup mentorima i podršci usmjerenoj na proces internacionalizacije.

eKapija: Biro za statistiku rada SAD procjenjuje da će se broj radnih mjesta u IT industriji povećati za 15% do 2031. Sa druge strane, imali smo talase otpuštanja u velikim tehnološkim kompanijama, a neke procjene ukazuju da će zarade u budućnosti biti niže zbog automatizacije i vještačke inteligencije. Jenjava li kod nas interesovanje mladih za poslove u IT sektoru? Kakva je njihova perspektiva u pogledu zarada i mogućnosti za posao u budućnosti?

- Kroz programe poput Karijere 4.0, gde spajamo srednjoškolce sa stručnjacima iz privrede, vidimo da postoji interesovanje mladih za rad u IT industriji. U mentorskim sesijama oni žele da saznaju više o specifičnim pozicijama koje postoje, zatim načinima na koje će njihovo zapošljavanje na određene pozicije uticati na njihov profesionalni razvoj i slično. Dodatno, žele da razumiju koje sve pozicije pored tehničkih postoje u ovim kompanijama. Automatizacija i vještačka inteligencija svakako mijenjaju tržište rada, ali one otvaraju i nove prilike za kreativnost i razvoj vještina koje su ključne u industriji u budućnosti. Dugoročan uspjeh i održivi razvoj naše privrede zavisiće od generacija koje dolaze, kao i naše posvećenosti da tim mladim ljudima omogućimo razvoj ključnih vještina kroz formalno i neformalno obrazovanje.

eKapija: Nedavno ste preuzeli funkciju generalne direktorke Digitalne Srbije. Šta će biti fokus organizacije u narednom periodu?

- U narednom periodu Inicijativa "Digitalna Srbija" će se fokusirati na aktivnosti koje za cilj imaju ubrzanje razvoja digitalnog ekosistema, a na kojima u ovom trenutku ne rade druge organizacije ili institucije. Naš fokus biće na kreiranju podrške za startape u kasnijim fazama razvoja, kreiranju neformalnih oblika obrazovanja usmjerenih na razumijevanje i sticanje znanja u vezi sa novim tehnologijama, i postizanju većeg stepena povezanosti sa razvijenim ekosistemima. Predstavljanje naše nove strategije desiće se do kraja ove godine, gdje ćemo detaljno pojasniti konkretne efekte koje želimo da kreiramo.